Finansijska analiza, 01. maj – 08. maj, 2023

мај 12, 2023

Pregled tržišta

 

finansijska-analiza-01-maj-08-maj-2023

 

Svet

 

Za razumevanje inflatornog štampanja dolara i evra bez pokrića, sloma finansijskog sistema koji će da usledi, najbolji primer je ova tabela, koja predstavlja fudbalski stadion i kapanje vode, tako da se svake minute duplira broj kapljica vode. Kada će se stadion da napuni?

 

                   Tabela investicionog bankara Eugena fon Grujera

 

Isti slučaj je sa štampanjem novca bez pokrića. Poslednjih pet minuta će da dovede do potpunog sloma sistem. To je zakon eksponencijalne krive štampanja novca.

Cene električne energije za privatna domaćinstva u odabranim zemljama širom sveta 2022. godine (u USD po kilovat satu).

 

 

U istraživanju u 38 zemalja koje je sproveo Statista Consumer Insights, samo između 20 i 45 procenata ispitanika je reklo da smatra da je zaštita životne sredine glavni problem za njihovu zemlju.

 

 

SAD

 

Prljave igre oko visine američkog duga služe da bi kongresmeni i senatori uzeli novac lično za sebe. Moraju i oni da imaju interese iz tog štampanja lažnog novca.

Ograničenje američkog duga je glupa ideja. Prvobitno je uveden da pomogne administraciji u izdavanju novih obveznica u vreme rata, ali je odavno izgubio tu funkciju. Ista igra se ponavlja decenijama: ako demokrata vlada Belom kućom, a republikanci imaju bar jednu komoru u Kongresu, svet redovno mora da drhti oko toga da li najveća svetska ekonomija može da plati svoje dugove. Ništa u tome nije pozitivno ili smisleno.

 

Prema Challenger izveštaju, 66.995 radnih mesta je pogođeno najavama otpuštanja u aprilu (prethodnog meseca 89.703, prethodne godine 24.286). Od referentne nedelje od 29. aprila 2023. godine, početni zahtevi za nezaposlene bili su 242.000 (prognoza: 240.000) nakon prethodnih 229.000 (revidirano sa 230.000). Trgovinski bilans je u martu imao deficit od 64,2 milijarde dolara (prognoza – 63,3 milijarde dolara, prethodni mesec – 70,6 milijardi dolara).

Prema preliminarnim proračunima, produktivnost je pala za 2,7% u prvom tromesečju (prognoza -1,8%) nakon prethodnog +1,6% (revidirano sa 1,7%). Jedinični troškovi rada porasli su za 6,3% (očekujte 5,5%) nakon 3,3% ranije (revidirano sa 3,2%).

 

Dag Kejsi o gornjoj granici duga:

“ Situacija je potpuno i neopozivo izmakla kontroli. To je farsa. Prilično smešno, osim što je smrtno ozbiljno. Mogu li da smanje gornju granicu duga ili iznos duga? Ili čak usporiti njihov rast? Ne. Situacija je nepopravljiva, jer većina troškova američke vlade ide na plaćanje prava – socijalnog osiguranja, Medicare, Medicaid, bonova za hranu i brojnih drugih vrsta beneficija.

„Plafon duga“ je fikcija. Ostaće van kontrole ukoliko ne dođe do potpune rekonstrukcije vlasti, što bi samo po sebi bilo rizično. A to se neće dogoditi sve dok ne budemo imali finansijsku katastrofu koja ne ostavlja apsolutno nikakvu alternativu.

Rešenje ovog problema je vraćanje robnom novcu. Novac opet treba da bude samo sredstvo razmene i skladište vrednosti. Više nije mogao da se koristi kao politički fudbal. A američku vladu treba smanjiti za 50%, 75% ili 95%. Ko zna koliko možete da smanjite američku vladu dok to ne pokušate? Ali neophodno je, barem ako je ono što ostaje od ideje Amerike da preživi.

 

Upotreba robnog novca će u velikoj meri smanjiti samu američku vladu. Američka država je postala gigant i parazit. On je daleko veća pretnja prosečnom Amerikancu nego Rusi, Kinezi, Iranci ili svi zajedno. Povratak zdravom novcu i maloj vladi stvorio bi udobniji, prosperitetniji i sigurniji svet – čak i ako bi proces povratka nekim ljudima bio neprijatan. Jedini ozbiljno oštećeni su paraziti koji žive na vlasti. Kažem dođavola sa parazitima. Trebalo bi da doživite neprijatnosti.

Kako finansijske brige obuzimaju američke poreske obveznike, oko 82 procenta je reklo da su osećanja stresa, anksioznosti, zabrinjavajućih misli, gubitka sna, depresije itd. uzrokovana ekonomskim faktorima.

Najveći razlog za zabrinutost bila je inflacija od 68 odsto, zatim rast kamatnih stopa od 31 odsto i nestabilne finansije ili sigurnost zaposlenja od 29 odsto.

 

Inflacija je i dalje najveći izvor finansijske zabrinutosti od prošle godine, a analitičari očekuju dugoročni negativan uticaj na američke potrošače i nakon što dostigne svoj vrhunac, rekao je Bankrate.

U međuvremenu, 57 odsto ispitanika koji su izjavili da su se njihovi strahovi od novca pogoršali tokom protekle godine bilo je 57 odsto, dok je 47 odsto priznalo da je plaćanje svakodnevnih troškova najveća briga.

Istovremeno, 41 odsto ispitanih tvrdi da im nedostaje dovoljno hitnih ušteda.

Poverenje u SAD je potpuno izgubljeno, jer je došlo do najvećeg socijalnog raslojavanja u istoriji zemlje.

 

Evo gde smo: poverenje je izgubljeno i nema povratka.  Kao što  grafikon  ilustruje, društveno poverenje – naša spremnost da verujemo strancima – opada decenijama. Mnogo je niti u ovom opadanju, ali jedna je da su se svi pretvorili u prevarante, pokušavajući da izvuku nešto, a da zauzvrat ne daju ništa osim praznih obećanja, lažne zahvalnosti ili pretvaranja reciprociteta.

 

 

Američke kompanije osećaju vrelinu decenijama visokih kamatnih stopa i lepljive inflacije, a nekoliko je podnelo zahtev za zaštitu od bankrota dok se era lakog novca bliži kraju.

Broj američkih kompanija koje su do sada bankrotirale 2023. veći je nego u prva četiri meseca bilo koje godine od 2010. godine, pokazali su podaci S&P Global Market Intelligence.

U aprilu je bilo 54 zahteva za stečaj preduzeća, što je manje sa 70 u martu, saopštio je S&P Global. Ipak, broj do danas se više nego udvostručio na 236 u odnosu na pre godinu dana.

 

FED

 

Poverenje u guvernera Pauela najniže.

 

 

Pada poverenje u političare i sve institucije sistema.

 

 

Friziranje podataka o inflaciji.

 

 

Referentna kamatna stopa povećana na – 5,25%.

Zaliha novca u SAD je pala za 4% u poslednjih 12 meseci, što je najveći zabeleženi pad u odnosu na prethodnu godinu (napomena: podaci M2 datiraju iz 1959. godine).

 

 

Novčana masa M2 se smanjuje već nekoliko meseci, u martu 23. opala je za 2,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Realno, odnosno prilagođeno inflaciji, pad je bio čak 8,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj razvoj događaja izaziva strahove od recesije.

 

 

Tržište trenutno govori da je ovo poslednje povećanje Fed-a u ciklusu, a smanjenje stope će početi na jesen i nastaviti tokom 2024.

Prognoze tržišta o smanjenju referentne kamatne stope u narednom periodu.

 

 

Pad bilansa stanja FED-a na 8.500 milijardi dolara.

 

 

Banke

 

Pooštravanje uslova kreditiranja američkih banaka ukazuje na značajno usporavanje bankarskih kredita, dok će nebankarski krediti postati skuplji kako se spredovi budu širili.

Najnovija anketa o mišljenju viših kreditnih službenika objavljena je u ponedeljak. Različiti aspekti istraživanja se često spajaju, ali se najbolje razumeju ako se primeti da pozajmljivanje u SAD sledi dobro definisan redosled. Standardi kreditiranja su najvažniji deo. Oni su zaoštrili i prednjačili potražnju za kreditima za oko šest meseci.

 

 

Podsetnik da je u vreme globalne finansijske krize više od 150 banaka prestalo sa radom.

Danas, propale su 4 banke i njihova aktiva je jednaka skoro celokupnoj aktivi finansijskih institucija držanih tokom izdanja bankarske krize ’08. i ’09.

 

 

EU

 

Proizvođačke cene evrozone pale su za 1,6% m/m do marta (prognoza -1,7%, prethodnog meseca revidirana na -0,4% sa -0,5%). Porast u odnosu na prethodnu godinu bio je 5,9% (očekujte 5,9%) nakon 13,3% ranije (revidirano sa 13,2%). To je bio najmanji rast u odnosu na prethodnu godinu od marta 2021.

S&P PMI evrozone za uslužni sektor porastao je na 56,2 poena (preliminarno čitanje i prognoza 56,6), prema konačnom čitanju. Ovo je rezultiralo konačnom vrednošću od 54,1 poena za kompozitni indeks (prognoza i preliminarna vrednost 54,4).

 

ECB

 

Evropska centralna banka (ECB) objavila je juče konsolidovanu prezentaciju Evrosistema od 28. aprila 2023. godine. To pokazuje da su zlatna pozicija i potraživanja zlata pala za 23 miliona evra u 17. kalendarskoj nedelji „zbog transakcija“. Ukupno, pozicija trenutno iznosi 632,870 milijardi evra.

Istovremeno, neto pozicija u stranim valutama smanjena je za milijardu evra na 316,5 milijardi evra.

Kako se očekivalo, Upravni savet ECB je povećao ključnu kamatnu stopu za 0,25% na 3,75%. Savet ostaje u potpunosti posvećen vraćanju inflacije cena na 2%. Sa stanovišta Saveta, pritisak na cene ostaje visok.

Domaća tražnja i potrošnja su ostale slabe. Pritisak na plate će se povećati. Zaključak koji se ovde može izvući je da će verovatno na dnevnom redu biti još najmanje dva povećanja od 0,25% pre nego što se počne razmatrati tema pauze na podizanje kamatnih stopa.

 

Rusija

 

Valentin Katasonov govori o raslojavanju u ruskom društvu, padu plata i rastu prihoda oligarha.

Sve osnovne informacije za procenu relativnog osiromašenja nadničara u današnjoj kapitalističkoj Rusiji su nam na raspolaganju. Objavljeno je na sajtu Rosstata u rubrici „Nacionalni računi“.

Gledamo tabele „BDP prema izvorima prihoda“. Rosstat ih objavljuje od 1995. godine. U aprilu se na sajtu Rosstata pojavila tabela o rezultatima za 2022. godinu. Tabele su krajnje jednostavne: daju sliku o tome kako je ukupna „pita“ pod nazivom „Bruto domaći proizvod“ podeljena na tri učesnika: zaposlene (plate), državu (neto poreze) i kapital (bruto dobit).

Daću tabelu „BDP po izvoru prihoda“ na početku perioda (1995), njegovom kraju (2022) i sa jednom međugodinom – 2011.

Distribucija BDP-a prema izvorima prihoda (%)

 

 

Kao što vidite, učešće zarada u BDP-u za period 1995-2022. smanjen za 6,3 procentna poena. Najveću vrednost udeo je imao 1997. godine (51,3%). Učešće zarada u BDP-u prošle godine bilo je najniže za ceo posmatrani period (28 godina). Evo jasne ilustracije relativnog osiromašenja zaposlenih u uslovima ruskog kapitalizma. A evo i tromesečne statistike udela plata u protekloj godini (%): 1 kv. – 39,2; 2 sk. – 40,7; 3 sk. – 38,3; 4 sk. – 38.1.

Treći učesnik u delu „BDP kolača“ je kapital. Upravo je on za 28 godina ostvario značajnu preraspodelu udela ove „pite“ u svoju korist – sa 42,7% na 52,9%, tj. za 10,2 procentna poena. Važno je napomenuti da se prošlogodišnji udeo privatnog kapitala pokazao rekordnim za sve godine. Skrećem vam pažnju da je prošle godine na kvartalnom nivou udeo kapitala rastao – sa 50,4% u 1. kvartalu na 54,0% u 4. kvartalu. Zemlja je odbijala udare kolektivnog Zapada, trajao je neobjavljeni rat, a kapital je u to vreme apsorbovao sve veći deo „BDP kolača“. Kako se ne prisetiti izreke: Kome je rat, a kome majka mila.

Rusija preti da će 18. maja povući Inicijativu za crnomorsko žito, blokirajući ukrajinski morski izvoz kukuruza i pšenice.

Američko ministarstvo poljoprivrede trenutno predviđa da će globalni izvoz pšenice iznositi 212,7 miliona tona u marketinškoj godini 2022-23 (koja se završava 30. juna), što je povećanje od 5% na godišnjem nivou. Rusija je najveći izvoznik, za koji se predviđa da će isporučiti 45 miliona tona, što je porast od 36% u odnosu na prethodnu godinu.

 

 

Od početka rata Rusija je povećala svoj tržišni udeo i prodaju pšenice, kao i uree, DAP-a i MAP-a. Ako blokira Inicijativu za crnomorsko žito, mogla bi da proda još više pšenice o trošku Ukrajine.

 

Kina

 

Kina je dodala zlato u svoje rezerve šesti mesec zaredom, produžavajući kupovinu plemenitog metala dok su centralne banke širom sveta nastavile da proširuju svoja sredstva usred eskalacije geopolitičkih i ekonomskih rizika.

Zlatne rezerve zemlje porasle su za 8,09 tona na 2.076,47 tona krajem aprila, što predstavlja šesti uzastopni mesečni porast u zlatu, pokazuju podaci kineske Državne administracije za devize (SAFE) u nedelju.

„Kina je u prvom kvartalu posle pandemije virusa korona zabeležila snažan oporavak nesputane potrošnje. Oporavljajuća domaća privreda i zdrav rast prihoda ponovo su podstakli domaću potrošnju, dok su zapažene cene zlata podstakle investiciono interesovanje“, rekao je Svetski savet za zlato (VGC).

Kina je jedna od najvećih centralnih banaka koja proširuje svoje zalihe zlata pošto je potražnja za žutim metalom doživela „značajan rast“ u prvom kvartalu 2023. godine, saopštio je VGC u petak.

Svetske zvanične zlatne rezerve porasle su za 228 tona, što je rekord u bilo kom prvom tromesečju od 2010, prema podacima VGC.

Kina pokreće pilot projekat sa valutom digitalne centralne banke E-juan. U Čangšuu se službene plate sada isplaćuju kao e-juan. Pored toga, grad sada teži najpotpunijoj mogućoj pokrivenosti opcijama plaćanja za valutu digitalne centralne banke.

 

Indija

 

Indija je u aprilu povećala uvoz nafte iz Rusije na 1,7 miliona barela dnevno, što je viši nivo nego iz bivših zemalja glavnih dobavljača Saudijske Arabije i Iraka zajedno.

Evropa je u aprilu povećala uvoz naftnih derivata iz Indije na rekordnih 365.000 barela dnevno.

Uvozeći rusku energiju preko Indije, Evropa zaobilazi sopstveni embargo na rusku naftu, čime finansira ruski rat protiv Ukrajine.

Rezervna banka Indije je kupila 34,22 tone zlata u fiskalnoj godini završenoj 31. marta 2023, čime su njene zvanične zlatne rezerve dostigle ukupno 794,64 tone. Centralna banka je na dan 31. marta 2022. držala 760,42 tone, a na dan 31. marta 2021. – 695,31 tona.

„Dok se 437,22 tone zlata drži u inostranstvu u Banci Engleske i Banci za međunarodna poravnanja (BIS), 301,10 tona zlata drži se u zemlji“, navodi se u polugodišnjem izveštaju banke o upravljanju deviznim rezervama.

Od 31. marta 2023. ukupne devizne rezerve zemlje bile su 578,449 milijardi dolara, a zlatne rezerve 45,2 milijarde dolara.

Najnoviji izveštaj Svetskog saveta za zlato o zlatnim rezervama zemalja pokazuje da je Rezervna banka Indije kupila 7,26 tona zlata u periodu januar-mart 2023. godine.

Predviđeno je da će inflacija, merena godišnjom promenom indeksa potrošačkih cena (CPI) (INCPII=ECI) , pala na 4,80% u aprilu sa 5,66% u martu, prema srednjem pogledu iz ankete Rojtersa od 8. do 9. maja. od 53 ekonomista.

 

Velika Britanija

 

S&P PMI za sektor usluga porastao je na 55,9 poena prema konačnom istraživanju (prognoza i preliminarna vrednost 54,9). Ovo je rezultiralo konačnom vrednošću od 54,9 poena za kompozitni indeks (prognoza i preliminarna vrednost 53,9).

 

Nemačka

 

Nemački izvoz je u martu iznenađujuće oštro pao zbog slabije tražnje dve najveće svetske ekonomije, SAD i Kine, kao i EU. One su pale za 5,2 odsto u odnosu na prethodni mesec na 129,7 milijardi evra, saopštio je Savezni zavod za statistiku.

Ovo je prvi pad nakon dva prethodna značajna povećanja: u januaru je bio plus od 2,7 odsto, u februaru od četiri odsto.

SAD su ostale zemlja broj jedan kupac: tamo je prodato robe u vrednosti od 12,5 milijardi evra, što je pad od 10,9 odsto. Izvoz u Kinu je pao za 9,3 odsto na 7,7 milijardi evra, dok je izvoz u Veliku Britaniju porastao za 1,5 odsto na 6,4 milijarde evra. Izvoz u Rusku Federaciju povećan je za 1,8 odsto na 0,9 milijardi evra.

Nemačka je za dlaku izbegla recesiju. Bruto domaći proizvod je stagnirao u prvom kvartalu, a privredni rast iznosio je 0,0 odsto prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Nemačka će zbog krize ponovo premašiti cilj strukturnog deficita državnog budžeta u tekućoj godini. Savet za stabilnost savezne i državne vlade pretpostavlja deficit od oko 3,25 odsto privredne proizvodnje, kako je Komitet saopštio u Berlinu. „U zavisnosti od razvoja cena energenata, rezultat za javne budžete bi mogao biti znatno bolji.“ Država troši milijarde da ublaži posledice naglog rasta cena energenata za potrošače i kompanije.

Činjenica je da je u Nemačkoj cena industrijske struje u proseku viša za oko 300% nego u SAD.

Trgovinski bilans je u martu pokazao suficit od 16,7 milijardi evra (predviđeno 16,1 milijardu evra, prethodnog meseca 16,0 milijardi evra). Izvoz je opao za 5,2% m/m (eksp. -2,4%) nakon prethodnog +4,0%, dok je uvoz opao za 6,4% (eksp. -1,7%, prethodni mesec +4,4%

 

Francuska

 

Trgovinski bilans je u martu pokazao deficit od 8,02 milijarde evra (prognoza -9,3 milijarde evra). Deficit prethodnog meseca revidiran je sa 9,90 na -9,30 milijardi evra. Tekući deficit u martu bio je najmanji deficit od oktobra 2021.

 

Holandija

 

Holandska vlada želi da podstakne uništavanje domaće poljoprivrede još radikalnije nego u Nemačkoj. Ima i dosta zemlje u vlasništvu poljoprivrednika na kojoj će se graditi kuće i stanovi. Sve se to dešava pod maskom takozvanog zelenog dogovora EU.

EU je dala holandskoj vladi zeleno svetlo da kupi farme od holandskih farmera. Može im ponuditi 120 odsto tržišne vrednosti kao podsticaj da dobrovoljno odustanu od poslovanja.

Evropska komisija je odobrila dve holandske uredbe sa ukupnim budžetom od oko 1,47 milijardi evra za smanjenje depozita azota u prirodnim rezervatima prema „pravilima EU o državnoj pomoći“. Bukvalno kaže: „Mere doprinose postizanju strateških ciljeva EU u vezi sa evropskim zelenim dogovorom.“

Uz takozvanu politiku azota, holandska vlada želi da u potpunosti zatvori oko 11.200 farmi, a još 17.600 bi moralo da smanji stočni fond za skoro polovinu.

Ova za Holandiju značajna industrija ima oko 53.000 preduzeća i izvozi poljoprivredne proizvode u vrednosti većoj od 100 milijardi evra godišnje.

Holandska vlada sada želi da sprovodi ovu politiku uništavanja domaće poljoprivrede još grubljom silom nego u Nemačkoj. Jedan aspekt koji se lako previđa: postoji i mnogo zemlje u vlasništvu poljoprivrednika na kojoj će se graditi kuće i stanovi. Sve se to dešava pod maskom takozvanog zelenog dogovora EU. Oni čak troše 1,47 milijardi evra na to da se NE proizvodi više hrane.

 

Japan

 

Treća po veličini svetska ekonomija je verovatno porasla za 0,7% na godišnjem nivou u prva tri meseca 2023. godine, pokazala je medijana od 17 procena ekonomista. Takva stopa rasta bila bi najbrža od 4,7% u periodu april-jun 2022. i pratila bi ekspanziju od samo 0,1% u oktobru-decembru.

Privatna potrošnja, koja čini većinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) Japana, verovatno je porasla za 0,4 odsto u periodu januar-mart, u odnosu na 0,3 odsto u prethodnom tromesečju, rekli su ekonomisti koje je anketirao Rojters. Potrošnja na robu je zastala zbog stope inflacije visoke četiri decenije, ali mnoštvo domaćih i međunarodnih turista podržalo je ukupni rast potrošnje.

 

Turska

 

Stope na komercijalne kredite nekih turskih faktoring kompanija porasle su na čak 70 odsto pred tesne izbore ovog vikenda, a rokovi dospeća su skraćeni na oko dve nedelje, izjavila su tri izvora iz bankarskog sektora upoznata sa ovim pitanjem.

Uprkos rastućoj inflaciji, centralna banka je smanjila referentnu stopu na 8,5% sa 19% od kraja 2021. Neortodoksnu politiku zagovara predsednik Tajip Erdogan, koji se u nedelju suočava sa najvećim izbornim izazovom svoje dve decenije vladavine, napuštajući kreditna tržišta na ivici.

 

Kompanije

 

Prema sudu EU, Komisiji EU nije bilo dozvoljeno da odobri milijardu pomoći savezne vlade za Lufthanzu tokom pandemije.

Evropski proizvođač aviona Erbas isporučio je u aprilu 54 aviona.

Erbas je saopštio da je dodato pet porudžbina u bruto iznosu. Zaostatak porudžbina je ukupno 21.845 mašina.

 

Akcije

 

Period u kojoj su cene akcija mirovale.

DOWJ – 33.561

DAX – 15.916

S&P 500 – 4.130

NASDAQ 100 – 12.179

 

DOWJ 30

 

 

DAX 40

 

 

S&P 500

 

 

NASDAQ 100

 

Zlato

 

Cena zlata na – 2.030 dolara.

 

Zlato je u sredu ojačalo oko 2.030 dolara za uncu, držeći se dok su se investitori pripremali za ključne izveštaje o inflaciji u SAD ove nedelje koji bi mogli uticati na sledeću odluku Federalnih rezervi o kamatnoj stopi. Podaci o inflaciji potrošača u SAD biće objavljeni u sredu, dok će podaci o inflaciji proizvođača biti objavljeni u četvrtak.

Prošle nedelje, metal je dostigao skoro rekordne maksimume na nagoveštaje FED-a, kao i na povećanu ekonomsku neizvesnost i obnovljenu zabrinutost za bankarski sektor u SAD. Međutim, cene zlata su se povukle pošto su strahovi od recesije u SAD popustili, a analitičari sugerišu da je nedavna ekonomska zabrinutost precenjena.

Na drugim mestima, investitori su nastavili da prate pregovore oko gornje granice američkog duga, pošto sastanak predsednika Džoa Bajdena i lidera Kongresa kasno u utorak nije doneo mali napredak.

Cena zlata u stalnom porastuod 1970 – 2023 .godine.

 

 

Srebro

 

Srebro nepromenjeno na – 25,51 $ / uncu.

 

 

Fjučersi na srebro su pali na 25,5 dolara po unci sa 14-mesečnog maksimuma od 26 dolara 4. maja, prateći povlačenje ostalih plemenitih metala nakon što je serija jakih podataka o tržištu rada podržala jastrebove opklade za izglede Federalnih rezervi. Nepoljoprivredni platni spiskovi i rast zarada nadmašili su tržišna očekivanja u aprilu, dok je stopa nezaposlenosti neočekivano opala. Uz izvesno ublažavanje zabrinutosti zbog bankarskih previranja, podaci podržavaju izglede Federalnih rezervi da će kamatne stope ostati povišene do kraja godine, pritiskajući potražnju za nekamatonosnim polugama. Više kamatne stope su takođe izvršile pritisak na potražnju za srebrom kao industrijskim inputom, što se odrazilo na nagli pad cena akcija solarnih panela.

 

Nafta

 

Cena nafte u padu na 76,77 $ / barel.

 

 

Fjučersi na naftu Brent su u sredu pali ispod 77 dolara po barelu, prekinuvši nedavni napredak dok su investitori oprezno čekali ključni izveštaj o inflaciji u SAD koji bi mogao da utiče na sledeću odluku Federalnih rezervi o kamatnoj stopi. Tržišta su takođe pregledala industrijske podatke koji pokazuju da su zalihe sirove nafte u SAD porasle za 3,618 miliona barela prošle nedelje, prkoseći očekivanjima o padu od 1,6 miliona barela. U međuvremenu, cene nafte su porasle treću sednicu uzastopno u utorak nakon što je Bajdenova administracija saopštila da otkazuje oko 140 miliona ranije obavezne prodaje sirove nafte iz Strateških rezervi nafte i da će kupiti naftu za dopunu SPR kasnije ove godine. Analitičari su takođe sugerisali da su izgledi za slabljenje tražnje zbog usporavanja globalnog rasta i zabrinutosti oko povećane globalne ponude bili precenjeni, što je zadržalo podršku tržišta nafte.

Bajdenova administracija „planira da počne da kupuje naftu kako bi dopunila rezerve za vanredne situacije u državi nakon završetak radova na održavanju kasnije ove godine.“

Ovde se odmah pojavljuje gomila pitanja: zašto ne biste kupili naftne fjučerse danas, za isporuku za godinu dana, ili za 2 godine, ili za 3 godine, itd. Na kraju krajeva, Bajden je upravo to obećao američkim proizvođačima energije koji, ispostavlja se bili su potpuno u pravu što nisu verovali u laži. Ili, što se toga tiče, kakvo je održavanje potrebno za duboke podzemne slane pećine u kojima se skladišti SPR? Da li ih je agresivni SPR odvod Bele kuće zaista oštetio – kao što smo se šalili prošlog novembra.

Drugim rečima, samo još jedan izgovor da to ne učinite sada, jer čak i apsolutni amateri koji okružuju Bajdena znaju da će sa naftnim tržištem koje je najnelikvidnije ikada bilo, onog trenutka kada uđe vladina ponuda, nafta će skočiti nazad u trostruko cifre.

 

 

Gas

 

Cena prirodnog američkog gasa 2,23$ – cena – TTF 356 evra.

 

 

Prirodni gas je pao za 1,87 USD/MMBtu ili 45,66% od početka 2023. godine, prema trgovanju na osnovu ugovora za razliku (CFD) koji prati referentno tržište za ovu robu.

Fjučersi prirodnog gasa u Evropi su pali na 36 evra po megavat satu u drugoj nedelji maja, produžavajući pad od 5,1% u prvoj nedelji meseca i dostigavši nivoe koji nisu viđeni od jula 2021. kada je Rusija prvi put ograničila snabdevanje Evrope energijom.

Cene gasa su u opadanju od sredine decembra 2022, nakon što su u avgustu dostigle maksimum od 339 evra po megavat-satu, zbog obilnih zaliha LNG-a, manje potrošnje i blagog vremena. Industrije i domaćinstva u Evropskoj uniji smanjili su potrošnju prirodnog gasa za 13,2% u 2022. U međuvremenu, rekordne isporuke LNG-a iz SAD i povećane isporuke iz Norveške, Alžira i Katara uglavnom su zamenile rusko gorivo za gasovode. Iako je najgora energetska kriza za sada završena, rizici ostaju za sledeću zimu, kao što su toplo leto koje bi moglo da smanji nivoe hidroelektrane.

 

Ugalj

 

Cena pala na 169,00 $ / t.

Fjučersi na ugalj u Njukaslu, koji su merilo za najveći azijski region koji troši ugalj, pali su ispod 170 dolara po toni, što je najniži nivo od januara 2022. zbog veće proizvodnje i slabe potražnje van Kine. Proizvodnja uglja u Kini porasla je za 5,8% na godišnjem nivou na 734,23 miliona tona u periodu januar-februar 2023. godine, pošto je vlada podsticala rudare da povećaju proizvodnju.

Takođe, Indija je u aprilu 2023. proizvela rekordnih 73,02 miliona tona uglja, što je povećanje od 8,67% u odnosu na isti period prethodne godine, smanjujući oslanjanje na uvoz. Međutim, nakon fatalne nesreće u Unutrašnjoj Mongoliji, Kina je privremeno obustavila rad na 32 lokacije za proizvodnju uglja u regionu kako bi izvršila bezbednosne provere širom zemlje. Uprkos povećanju proizvodnje čiste energije, ugalj je činio 64% ​​kineske proizvodnje električne energije u prvom kvartalu 2023. Nasuprot tome, EU je potrošila manje uglja i gasa od oktobra 2022. do marta 2023.

 

Bakar

 

Cena bakra u blagom porastu na – 8.591,50 dolara.

 

 

Fjučersi na bakar držali su se blizu granice od 3,9 dolara po funti, blago se oporavljajući od četvoromesečnog najnižeg nivoa od 3,83 dolara dotaknutog 3. maja, dok su investitori odmeravali dokaze slabe ponude sa sve većom zabrinutošću zbog niske potražnje. Zalihe bakra na Šangajskoj berzi fjučersa pale su na ispod 135 hiljada tona, što je najniže u ovoj godini i ekvivalentno potrošnji od nešto više od 3 dana prema podacima Svetskog biroa za statistiku metala. U međuvremenu, zalihe na Londonskoj berzi metala bile su ispod 60 hiljada tona, najniže od 2005, dok je čileanska državna kompanija Codelco saopštila da će ovogodišnja proizvodnja potonuti za čak 7% nakon pada od 10,6% u 2022. Gledajući unapred, tržište igrači su označili da ponuda bakra neće biti u stanju da prati potražnju ako ekonomije pređu na tehnologije neutralne ugljen-dioksida kako je planirano.

 

Aluminijum

 

Cena nepromenjana na – 2.320 $ / t.

 

 

Aluminijum je pao za 17 USD po toni ili 0,71% od početka 2023. godine, prema trgovanju ugovorom za razliku (CFD) koji prati referentno tržište za ovu robu.

Fjučersi na aluminijum su se trgovali oko 2.300 USD/T, što je znatno ispod sedmomesečnog maksimuma od 2.660 USD/T dotaknutog 25. januara, pošto su strahovi od globalnog ekonomskog usporavanja i povećanja proizvodnje iz Kine podstakli investitore da oslobode neke duge pozicije. Godišnja proizvodnja aluminijuma u ​​Kini u 2022. godini porasla je za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu na rekordnih 40,21 miliona tona zahvaljujući novopokrenutim kapacitetima i ublaženim ograničenjima napajanja. Ipak, osnove u aluminijumskom kompleksu i dalje su podržane izgledima za snažniju potražnju i istorijski niskim globalnim zalihama. Kina je preduzela značajne korake da podstakne svoju ekonomiju i okonča strogi režim izazvan korona virusom, podižući izglede za potražnju metala i potiskujući neke probleme globalne recesije. Povrh toga, prošlogodišnje smanjenje proizvodnje u ključnim evropskim topionicama, uključujući Alcoa’

 

Pšenica

 

Cena pšenice u padu na 224,35 evra.

 

 

Fjučersi na pšenicu u SAD porasli su na 6,2 dolara po bušelu sa najniže vrednosti od 6 dolara u više od dve godine koja je dotaknuta 3. maja pošto je zabrinutost oko sporazuma kojim se garantuje trgovinski koridor iz ukrajinskih crnomorskih luka neznatno smanjila dosta zaliha drugih velikih proizvođača. U toku razgovora, Moskva je podržala prethodne izjave da neće produžiti sporazum posle 18. maja ukoliko zapadne države ukinu sankcije koje olakšavaju međunarodna plaćanja Rusiji. Ipak, cene su 20% niže od početka godine usred jake proizvodnje na drugim mestima. Površine zasada u SAD porasle su za 9 procenata prošle zime, što je najviše u poslednjih osam godina, dok su nedavne kiše u ravnici ublažile zabrinutost zbog suše. Istovremeno, procenjuje se da će rod najvećeg izvoznika Rusije dostići 78 miliona tona 2023. godine, što je ispod prošlogodišnjeg rekorda, ali visoko po istorijskim standardima.

 

Kukuruz

 

Cena porasla na – 637,78 $ / t.

Fjučersi za kukuruz bili su na 6,4 dolara po bušelu, ostajući blizu jednomesečnog minimuma od 6,3 dolara koji je bio dotaknut 27. aprila usred poboljšanja izgleda snabdevanja vodećih svetskih proizvođača.

U novom izveštaju USDA-e navodi se da je proizvodnja u Argentini za 2023-24. postavljena da dostigne rekord od 54 miliona tona, 50% više od ovogodišnje žetve pogođene sušom, uz podršku prognoza o adekvatnim padavinama i finansijskom oporavku lokalnih farmera.

Istovremeno, proizvođači u Brazilu su bili primorani da prodaju kukuruz po nižim cenama kako bi brzo ispraznili zalihe uoči istorijski visokog prinosa za sledeću godinu, pritiskajući američka merila. U međuvremenu, povoljno vreme u rastućim regionima SAD povećalo je očekivanja da će farmeri pokrenuti sadnju, što je unapredilo dostupnost tereta.

 

Drvo

 

Cena pala na – 340,00 $ / t.

Drvo se smanjilo za 29,70 USD/1000 stopa daske ili 7,95% od početka 2023. godine, prema trgovanju ugovorom za razliku (CFD) koji prati referentno tržište za ovu robu.

 

Dolar

 

Dolar u blagom rastu na – 1,0946 prema evru.

 

 

Evro je ostao stabilan na 1,1 dolar u maju, lebdeći na najvišem nivou u više od godinu dana, jer investitori očekuju nastavak posvećenosti zvaničnika Evropske centralne banke da povećaju kamatne stope u cilju borbe protiv visoke inflacije. Predsednik Holandske centralne banke Klaas Knot primetio je da, iako povećanja stopa počinju da utiču, biće neophodna dodatna povećanja da bi se obuzdala inflacija, navodeći da bi podržao rast na 5% ili čak više sa sadašnjih 3,25%. Ove nedelje, investitori će takođe pažljivo pratiti govore nekoliko kreatora politike ECB radi daljeg uvida.

Centralna banka je nedavno podigla kamatne stope za 25 baznih poena, što predstavlja najmanji porast otkako je ciklus podizanja stopa počeo prošlog leta. Ipak, ECB je signalizirala da će stope nastaviti da rastu jer su izgledi za inflaciju i dalje uporno visoki.

 

 

Rublja

 

Rublja nastavlja da raste prema evru – 83,6487

 

 

Ruska rublja je apresirala preko 77 za jedan dolar, produžavajući svoj oporavak sa jednogodišnjeg najnižeg nivoa od 82,1 pošto je viša inflacija podržala upozorenje centralne banke da bi povećanje kamatnih stopa moglo biti neophodno ove godine. Nedeljni CPI otisci su pokazali značajan porast krajem aprila, što je izazvalo bojazan da bazni efekti ne mogu dugo da održe inflaciju na niskom nivou. Istovremeno, valuta je dobila predah od ukaza predsednika Putina da se zvanični popust nafte marke Urals na Brent suzi za 3 dolara po barelu u fiskalne svrhe, što je trebalo da poveća namete za državu za 600 milijardi rubalja godišnje. Ipak, rublja je i dalje niža od početka godine zbog ograničenih priliva strane valute. Ruski izvoz je u Q1 opao za 35% na godišnjem nivou, obuzdavajući prethodne nade da bi ponovno uspostavljanje lanaca snabdevanja moglo da podstakne prodaju i potražnju za rubljom.

 

Kriptovalute

 

Bitcoin nepromenjeno na – 25.832 evra.

 

 

Ethereum nepromenjeno na – 1.692 evra.

 

 

 

Branko Dragaš

Investicioni bankar

Kategorije

Pregled Tržišta