Finansijska analiza, 05. septembar – 09. septembar, 2022

сеп 09, 2022

Pregled tržišta

 

finansijska-analiza-05-septembar-09-septembar-2022

 

Svet

 

Sumorne vesti se sve više povećavaju. Bilo je dobro dok je trajalo. Ali sada je zlatno doba inflacije i kamata blizu nule prošlo, a građani plaćaju skupo cenu života u raju budala, jer novac više nije besplatan. Najveći doprinos inflaciji je energija. Rusija je snabdevala EU 40% svog prirodnog gasa prošle godine, a povećanje cena prirodnog gasa od skoro 400% dovodi do povećanja cene struje.

 

Rat nije jedini faktor koji utiče na cene. Prvo, cene su ranije bile u stratosferi postavljajući nove rekorde. Ispravke pokazuju samo usporavanje.

Drugo, osnovna inflacija, gubitak energije i hrane ostaje na nivou od 6%, što je tri puta više od cilja Fed-a. Inflacija oblikuje javni život. Previše novca juri premalo robe ili ljudi, usput, onemogućava recesiju od koje se mnogo strahuje.

Treće, Fed je predugo držao kamatne stope preniskim i plaćaju cenu svojih grešaka u politici.

Četvrto, kineska druga po veličini ekonomija na svetu najavila je retko smanjenje od -2,6 odsto u poređenju sa prvim kvartalom ove godine beležeći anemični rast BDP-a od 0,4 odsto na godišnjem nivou, uglavnom zbog karantina.

 

Više stope mogu uticati na potražnju, a ne na ponudu. Strah od viših stopa doveo je do toga da tržište akcija izgubi 17%, bitkoin je izgubio 47% svojih dobitaka, a korporacije predvođene tehnološkim akcijama izgubile su oko 12 triliona dolara tržišne vrednosti.

 

SAD

 

Evo 12 brojki koje pokazuju da se opasno približavamo ekonomskom krahu, počevši od jeseni 2022.

 

#1 Vlada nam kaže da je stopa nezaposlenosti porasla samo za 3,7% u avgustu.

#2 Prema Džonu Vilijamsu sa shadovstats.com, ako bi se koristili iskreni brojevi, stvarna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama bi bila preko 24%.

#3 Otprilike polovina svih američkih preduzeća kaže da će ukinuti radna mesta u narednih 12 meseci.

#4 Vlada nam kaže da je stopa inflacije u Sjedinjenim Državama samo 8,5% .

#5 Prema Džonu Vilijamsu sa shadovstats.com, ako bi se stopa inflacije i dalje računala kao 1980. godine, stvarna stopa inflacije bi trenutno bila oko 17%. Gore je od svega što smo doživeli u eri Džimija Kartera.

#6 Broj Amerikanaca koji uzimaju kratkoročne kredite za kupovinu u supermarketima ove godine se skoro udvostručio.

#7 Jedan od pet prodavaca kuća u Sjedinjenim Državama snizio je prvobitnu cenu prošlog meseca. Ovo je još jedan dokaz da cene kuća brzo padaju.

#8 Prodaja polovnih kuća bila je oko 20% niža u julu nego prošlog jula.

#9 Nedavno istraživanje je pokazalo da 3,8 miliona Amerikanaca misli da bi mogli biti iseljeni iz svojih domova u naredna dva meseca.

#10 Prema Nacionalnom udruženju direktora za pomoć u energetici, oko 20 miliona američkih domaćinstava trenutno kasni sa svojim računima za komunalne usluge.

#11 Dow Jones Industrial Average je pao tri uzastopne nedelje. Takođe smo videli ovu vrstu postepenog klizanja neposredno pre velikog kraha 2008.

#12 U avgustu je skoro 2.150 korporativnih rukovodilaca prodalo akcije svojih kompanija.

 

Prema izveštaju Univerziteta Braun, američka vojska je najveći institucionalni emiter gasova.

Globalizacija koristi samo najbogatijima, što pokazuju ove američke statistike:

  • Prosečna nedeljna plata:
    • 1973:  630 dolara,
    • 2022:  1.041 dolara
  • Prosečna cena kuće:
    • 1973:  30.500 dolara,
    • 2022:  440.000 dolara
  • Prosečna kirija:
    • 1973:  100 dolara,
    • 2022:  2.000 dolara
  • Jednogodišnja školarina na Univerzitetu Kalifornije:
    • 1973:  150 dolara,
    • 2022:  13.000 dolara

Teksas je prošle nedelje odlučio da zabrani državnim penzionim fondovima da ulažu u BlackRock, UBS Group, Credit Suisse i niz drugih finansijskih institucija za koje se smatra da su „neprijateljske“ prema energetskom sektoru.

Na kraju Drugog svetskog rata američka privreda je činila 50% celokupne svetske privrede, danas čini svega 25%.

 

Dokazi da će 2023. godina biti izuzetno teška i da neće biti dovoljno hrane da se prehrani stanovništvo:

 

  1. Ovogodišnji usev ozime pšenice u SAD je bio najmanji od 1963. Ali 1963. godine u ovoj zemlji je živelo samo 182 miliona ljudi. Danas je naše stanovništvo naraslo na 329 miliona.
  2. Očekuje se da će rod pirinča u Kaliforniji biti upola manji od onoga što bi bio u prosečnoj godini.
  3. Rod paradajza u SAD će dostići samo 10,5 miliona tona 2022. godine. Ovo je više od milion tona manje od prosečne godine.
  4. Ovo će biti najgori usev kukuruza u SAD u najmanje jednoj deceniji.
  5. Isporuke šargarepe u SAD su od početka godine pale za 45%.
  6. Od godine do datuma isporuke slatkog kukuruza u SAD pale su za 20%.
  7. Isporuke slatkog krompira u SAD od početka godine pale su za 13%.
  8. Od godine do datuma isporuke celera u SAD su smanjene za 11%.
  9. Ukupna proizvodnja breskve u SAD pala je za 15% u odnosu na prošlu godinu.
  10. Skoro tri četvrtine svih poljoprivrednika u SAD kaže da ovogodišnja suša ozbiljno šteti njihovim usevima.
  11. Zahvaljujući beskrajnoj suši, ukupan broj goveda u Oregonu je smanjen za 41%.
  12. Zahvaljujući beskrajnoj suši, ukupan broj goveda u Novom Meksiku je opao za 43% .
  13. Zahvaljujući beskrajnoj suši, ukupan broj goveda u Teksasu je opao za 50%.
  14. Proizvođač govedine iz Oklahome sada predviđa da bi mlevena govedina na kraju mogla da premaši 50 dolara po funti.
  15. Najmanje 40% Sjedinjenih Država pati od suše već 101 uzastopnu nedelju.
  16. Sve u svemu, ovo je najgora višegodišnja mega suša u Sjedinjenim Državama u poslednjih 1.200 godina.
  17. Evropa trenutno doživljava najgoru sušu koju je videla u poslednjih 500 godina. U delovima centralne Evrope nivoi reka su pali toliko nisko da se „kamenje gladi“ otkriva po prvi put u vekovima.
  18. Proizvodnja kukuruza u EU u celini mogla bi pasti za petinu 2022. godine.
  19. Danas znamo da će u Francuskoj biti gubitaka useva do 35%.
  20. Predviđa se da će gubici useva u delovima UK biti čak 50% .
  21. Izveštava se da će biti gubitaka useva do 50% u delovima Nemačke.
  22. Neki farmeri u Italiji su već izgubili do 80% svoje žetve.
  23. Poljoprivredna proizvodnja u Somaliji će ove godine pasti za oko 80%.
  24. U istočnoj Africi, beskrajna suša je već dovela do smrti najmanje sedam miliona životinja.
  25. U Kini se suočavaju sa najgorom sušom koju su ikada videli u istoriji.
  26. Indija inače čini 40% svetske trgovine pirinčem, ali smo upozoreni da će tamošnja proizvodnja naglo pasti 2022. godine zbog značajnih deficita padavina u glavnim državama koje proizvode pirinač.
  27. Trećina Pakistana bila je pod vodom nakon što su nedavne poplave potpuno razorile ovu naciju, a posebno su pogođene poljoprivredne oblasti. Kao rezultat toga, velika većina useva u zemlji je „oprana“.
  28. Cene đubriva su se utrostručile od 2021. godine, dok su cene nekih drugih đubriva zapravo učetvorostručene.
  29. Kompanija za plaćanje izveštava da je broj Amerikanaca koji koriste njihovu aplikaciju za podizanje kratkoročnih kredita samo za kupovinu u supermarketu porastao za 95%.
  30. Potražnja u američkim bankama hrane sada je još gora nego što je bila na vrhuncu pandemije COVID-a.
  31. Svetska zdravstvena organizacija nam kaže da se milioni ljudi u Africi sada potencijalno suočavaju sa stvarnom mogućnošću gladovanja.
  32. Prema Svetskom programu za hranu, 828 miliona ljudi širom sveta svake noći ode na spavanje gladno. Nepotrebno je reći da će taj broj uskoro biti mnogo veći.
  33. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš javno je izjavio da veruje da će verovatno biti višestruke gladi 2023. godine.

 

Kako se globalne zalihe hrane smanjuju, povećavaće se i rizik od građanskih nemira.

Bajden je iskoristio hitnu izvršnu naredbu da poništi studentski dug 27 miliona Amerikanaca u okviru vladinog programa studentskih zajmova, prebacujući dug na poreske obveznike u najgorem trenutku kako bi ubacio 500 milijardi dolara na već zapaljeni inflatorni požar.

 

Još jedan oblik tehnološke tiranije nedavno je bio izložen u Koloradu, pošto je 22.000 domaćinstava izgubilo kontrolu nad svojim „pametnim“ termostatima od svoje elektroenergetske kompanije. Oduzeta je mogućnost promene temperature u sopstvenoj kući! Korporativizam, vođen autoritarnom „zelenom“ ideologijom, nastavlja da nanosi štetu našim slobodama.

Državne intervencije rastu u vreme kriza.

 

 

FED

 

 

Prinos na referentne desetogodišnje trezorske zapise dostigao je dnevni maksimum od 3,353%, dodajući otprilike 16 baznih poena pre nego što se izjednačio na oko 3,347% za svoje najveće zatvaranje od sredine juna. Prinos na 30-godišnje trezorske obveznice je porastao za više od 14 baznih poena na 3,493%, što je najveće zatvaranje od 2014.

Prinos na dvogodišnje trezorske zapise je skočio za 10 baznih poena na trgovinu na 3,505%. Kratkoročne beleške su prošle nedelje porasle na 3,55%, što je najviši nivo od 2007. godine. Prinosi se kreću obrnuto od cena, a bazni poen je jednak 0,01%.

Ukupan javni dug, bez lokalne samouprave, kompanije i građana, iznosi 30.500 milijardi dolara i povećao se od marta 2020. za 7.000 milijardi dolara.

 

 

Zahvaljujući nesposobnosti i lošem upravljanju Fed-a, rast ponude novca u SAD je eksplodirao, što je dovelo do inflacije u SAD. Sada se srušio i doneće SAD ogromnu recesiju 2023. / Stiv Hanke, profesor ekonomije SAD/

Predsednik Federalnih rezervi SAD Džerom Pauel nedavno je rekao da će čvrst kurs verovatno izazvati „neki bol“ za domaćinstva i kompanije.

 

Fed je nedavno neuobičajeno oštro dva puta zaredom podigao ključnu kamatnu stopu za 75 baznih poena – u rasponu od 2,25 do 2,50 odsto. Ona želi da nastavi na sastanku 21. septembra.

Državni dug nastavlja da raste, a veće kamate otežavaju njegovo servisiranje. Kamata na taj dug se udvostručila sa 500 milijardi dolara na skoro 1.000 milijardi dolara godišnje.

 

Svaki poreski obveznik duguje 2.500 dolara za Bajdenovu šemu oprosta sudentskih kredita.

Prognoze – Ovo je stagflatorni krah i sledi najgore od deflatornog i inflatornog sveta. Cene će ostati visoke dok BDP bude negativan. Prodaja će opasti, a radna mesta će pasti kako se bude ulazilo u kraj ove godine. Ne postoji način da se ovo zaobiđe. FED će imati svakakve teorije i zablude o tome zašto se te stvari dešavaju, ali, u međuvremenu, pokušaće da odvrate pažnju javnosti što je više moguće sa naraslih problema. Mislim da, ipak, u tome neće da uspe, jer sve veći broj građana pogođeno rastom cena.

 

Ukupne obaveze: 8.780 milijardi dolara, što je za 139 milijardi dolara manje u odnosu na vrhunac 13. aprila. Obaveze su ono što Fed duguje drugim entitetima. Pogledaćemo četiri najveće obaveze, koje čine skoro sve obaveze:

Bankarske rezerve:  3.250 milijardi dolara

Američki papirni dolari („Valuta u opticaju“):  2.280 milijardi dolara

Ugovori o obrnutom otkupu (RRP), ukupno:  2.530 milijardi dolara

Tekući račun američke vlade u Fed-u:  670 milijardi dolara

 

 

Stanje rezervi dostiglo je vrhunac u decembru 2021, nakon što je Fed počeo da smanjuje kupovinu imovine. Od tada, bilansi rezervi su opali za 1,03 biliona dolara, uključujući za 59 milijardi dolara tokom protekle nedelje:

 

 

Fed trenutno plaća 2,4% kamate na rezerve; oni su najlikvidnija, bezrizična sredstva koja plaćaju kamatu u koju banke mogu ulagati, a takođe učestvuju u regulatornom kapitalu banaka.

Tokom pandemije bila je ogromna potražnja za gotovinom. U periodu od kraja februara 2020. do decembra 2021. godine, novac u opticaju je narastao za 25%.

 

Četvorogodišnji pad novca u opticaju, pošto klijenti vraćaju papirne dolare u banku, iako je teoretski moguć, izgleda malo verovatan u normalnim vremenima.

Umesto toga, u naredne četiri godine, očekujem da će se valuta u opticaju povećati po stopi pre pandemije od oko 100 milijardi dolara godišnje, dodajući na taj način oko 100 milijardi dolara godišnje kao kolateral na imovinu Fed-a. Dakle, četiri godine od sada, možda ćemo gledati na 2,7 biliona dolara u valuti u opticaju.

 

EU

 

Nezaposlenost u Evropi.

 

 

Prema konačnom obračunu, BDP je u drugom kvartalu 2022. godine povećan za 0,8% (prognoza i privremena vrednost 0,6%). U odnosu na prethodnu godinu, ostvaren je rast od 4,1% (prognoza i preliminarna vrednost 3,9%).

Evropa sprema da uvede ogromne neograničene energetske subvencije, sa tržišnim pričama o iznosu do 2.000 milijardi evra kao račun – opet pod pretpostavkom da znamo kada je krajnji datum, a mi ne znamo. I ne zaboravite da velika nova runda potrošnje na odbranu mora biti na stolu u isto vreme. I da dodaju zabavu, postoje i izveštaji da su globalnim trgovcima energijom potrebna pomoć (zapadne) države u iznosu do 1,5 milijardi dolara da pokriju zatvaranje pozicija.

 

ECB

 

Upravni savet je odlučio da podigne tri ključne kamatne stope ECB za 75 baznih poena. Shodno tome, kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 1,25%, 1,50% i 0,75% respektivno, od 14. septembra 2022. godine.

ECB će smanjiti tražnju poskupljenjem kredita uz povećanje kamata. To je samo po sebi apsurdno, jer u isto vreme troškovi života normalnih ljudi rastu, a znaci ekonomske krize rastu.

 

Rusija

 

Rusija dobila 40% više prihoda od nafte, nego pre rata.

 

 

U prvoj polovini 2022. godine, prema zvaničnim podacima ROSSTATA, BDP je pao samo 0,4% na godišnjem nivou.

Prognoza je da će ove godine pad BDP biti samo 2%, dok će sledeće godine biti manji od 1%.

Na početku uvođenja sankcija, MMF je prognozirao da će u 2022. godini da BDP padne 10%.

 

Ali, na svu sreću, to se nije dogodilo.

Naprotiv, Rusija beleži rast investicione aktivnosti za 160 milijardi dolara ili rast od 7,8%.

Stopa nezaposlenosti je najniža od 1992. godine i iznosi – 3,9%.

Prema izveštaju Centralne banke Rusije spoljno-trgovinski suficit za sedam meseci 2022. godine je iznosio 192,4 milijarde evra.

Prošle godine, kada nije bilo sankcija, za isti posmatrani period, iznosio je 76,7 milijardi dolara.

Platni bilans za sedam meseci je bio u plusu za 166,6 milijardi dolara.

Prošle godine je bio samo 50,2 milijarde dolara.

 

Rublja nikada nije bila jača.

 

Trenutno je najjača valuta na svetu.

Referentna kamatna stopa je snižena na 8%.

Rusija je likvidna i izmiruje na vreme sve svoje obaveze.

Kina

 

Kineska centralna banka objavila je u ponedeljak smanjenje obavezne devizne rezerve za banke, meru koja ima za cilj da zaustavi depresijaciju njene valute, koja je pala na najniži nivo u dve godine u odnosu na dolar.

Stopa će ponovo biti smanjena od 15. septembra i pasti sa 8 na 6%, navodi se u saopštenju za javnost.

Devizne rezerve su u avgustu iznosile 3.055 milijardi USD (očekivano 3.079 milijardi USD) nakon 3.104 milijarde USD ranije.

 

Trgovinski bilans je pokazao suficit od 79,4 milijarde USD (prognozirano 92,7 milijardi USD) nakon prethodnih 101,26 milijardi USD. Izvoz je porastao za 7,1% međugodišnje (ekp 12,8%) sa 18,0% ranije, dok je uvoz porastao za 0,3% (ekp 1,1%) sa 2,3%.

Kineske rezerve u stranoj valuti od 3.000 milijardi dolara najveća su zaliha na svetu. Odnosi između Kine i Sjedinjenih Država su se pogoršali, pa je Kina smanjila devizne rezerve u američkim obveznicama ispod 900 milijardi dolara.

 

Kineska centralna banka podupire juan.

Po drugi put ove godine, Narodna banka Kine objavila je u ponedeljak da će smanjiti iznos deviznih sredstava koje banke moraju da drže.

Ovakvi potezi teoretski smanjuju slabljenje pritiska na juan, koji je u poslednjih nekoliko nedelja pao na dvogodišnji minimum u odnosu na američki dolar.

Predstojeći politički događaji u Kini i zabrinutost zbog odliva kapitala podstakli su najnoviji potez PBOC-a da uspori tempo depresijacije juana, kažu analitičari.

Ovakvi potezi teoretski smanjuju slabljenje pritiska na juan, koji je ove godine pao za više od 8% na dvogodišnje najniže vrednosti u odnosu na američki dolar.

 

Nemačka

 

Zbog visokih cena energenata, čeličane u Hamburgu i Bremenu obustavljaju proizvodnju.

Nemačka industrija sa smanjenjem šestog reda zaredom – recesija se nazire.

 

Narudžbine su bile 1,1 odsto manje nego u junu zbog pada tražnje sa domaćeg tržišta i iz zemalja evra, saopštio je u utorak Federalni zavod za statistiku.

 

Ekonomisti koje je anketirao Rojters očekivali su samo pad od 0,5 odsto, što je manje od upola manje. Tako su porudžbine nedavno bile 13,6 odsto ispod nivoa iz istog meseca prošle godine. Ni savezna vlada ni privreda ne očekuju promene na bolje u bliskoj budućnosti. Naprotiv: prema ekonomistima, najveća evropska ekonomija ide ka recesiji.

 

Nemačka 2023: recesija, inflacija, siromaštvo. Institut IfV očekuje recesiju u Nemačkoj i rekordnu inflaciju 2023. godine. „Nemačka ekonomija je u silaznoj spirali“, kažu ekonomisti.

Drastično poskupljenje energenata stvara probleme sve većem broju kompanija. Studija industrijskog udruženja BDI pokazala je da se 58 odsto kompanija suočava sa velikim izazovima, a 34 odsto čak strahuje za svoje postojanje. U februaru je samo 23 odsto odgovorilo u ovom smislu. Prema studiji, skoro svako deseto preduzeće je već smanjilo ili čak prekinulo proizvodnju. Skoro svako četvrto preduzeće razmišlja ili je već u procesu izmeštanja akcija ili delova proizvodnje i poslova u inostranstvo. „Savezna vlada mora da sprovede program pomoći za ekonomiju što je pre moguće“, zahteva predsednik BDI Zigfrid Rusvurm.

 

Ali, prema ZDH industrijskom udruženju, ekonomska situacija se ne samo dramatično pogoršava u industriji. Ni zanatski poslovi više ne znaju kako da se izbore sa situacijom. „Svakodnevno dobijamo hitne pozive od kompanija koje se spremaju da obustave proizvodnju jer više ne mogu da plaćaju enormno povećane račune za električnu energiju“, rekao je predsednik ZDH Hans Peter Volsajfer iz „Rheinische Posta“. Dinamika bankrota je mnogo gora nego u vršnim fazama pandemije korone. Država bi sada morala da podrži posebno pogođena, energetski intenzivna preduzeća direktno uz pomoć u teškoćama.

 

Japan

Prema reviziji, BDP je porastao za 0,9% na kvartalnom nivou u drugom kvartalu 2022. (prognoza 0,7%, početna procena 0,5%). Indeks ankete Economy Watchers porastao je sa 43,8 na 45,5 poena u avgustu.

Devizne rezerve su u avgustu iznosile 1.292,1 milijardu dolara, posle 1.323,0 milijardi dolara. Indeks vodećih indikatora je u julu pao za 0,7 poena nakon -0,3 poena ranije.

 

Kanada

Kanadska centralna banka podigla je kamatne stope na 3,25% sa jučerašnjih 2,50%, u skladu sa očekivanjima tržišta.

 

Saudijska Arabija

BDP je porastao za 12,2% na godišnjem nivou u drugom kvartalu 2022. prema konačnom proračunu (prognoza i preliminarna vrednost 11,8%).

 

Indonezija

Sve ukazuje na gore za neodoljiva tržišta Indonezije.

Povišene cene roba i optimizam u pogledu ekonomskih izgleda pokreću dobitke na najvećem tržištu akcija u jugoistočnoj Aziji – koje je ove godine dovelo do povećanja od skoro 10%.

Od akcija do kredita i suverenog duga, Indonezija se pojavila kao svojevrsno utočište od previranja podstaknutog rastućim američkim kamatnim stopama. Manje agresivan tempo pooštravanja politike i otporan rast doveli su ekonomiju u bolje stanje da izdrži posledice globalnog pada.

 

Australija

 

Centralna banka Australije podigla osnovnu kamatu na – 2,35%, ali nagoveštava dalji rast kamata.

 

 

Velika Britanija

 

Cena regulisane tarife će u oktobru da se poveća 80%.

 

 

Šest od 10 fabrika u opasnosti od bankrota, jer računi za energiju vrtoglavo rastu.

U septembru će između 3 i 5 miliona zaposlenih prestati sa radom pošto su se svi sindikati složili: „Unite, Unison, RMT i CVU udružuju snage da zaprete masovnim napuštanjem od železničkog osoblja do asistenata i medicinskih sestara“.

Sa porastom kamata, Englezi sve ređe traže prvi zajam: u poređenju sa 2019, potrebno im je 12.000 funti više godišnjeg prihoda da bi dobili kredit.

 

Liz Trus je postala novi premijer i odmah je obećala da će da izvrši deregulaciju londonskog Sitija, što znači da će osloboditi krupni kapital da još više špekuliše i da, postojeću krizu, dovedu do stanja izbijanja socijalne revolucije. Odluke o tome da se ograniče sindikati,da se Škotima zabrani referendum, da se vojni rahodi povećaju za 3% BDP-a i da će centralnu banku staviti pod svoju kontroilu, najbolji su dokazi da se spremaju veliki unutrašnji sukobi.

Devizne rezerve su pale na 180,78 milijardi dolara.

 

Dobar primer bekstva javnosti ka gotovini je Velika Britanija, jedna od naprednih ekonomija najteže pogođenih inflacijom i jedna od zemalja u kojima su digitalna plaćanja bila najrasprostranjenija. Preokret je već evidentan, o čemu svedoče nedavni izveštaji Pošte, koja beleži rekordno visoka podizanja gotovine sa svojih šaltera.

 

Kako je izvestio Euronews: „Prošlog meseca organizacija je obrađivala rekordnih 801 milion funti (951 milion evra) podizanja gotovine za pojedince, što je skoro 8% više na mesečnom nivou i preko 20% godišnje. Sve u svemu, deponovano i povukao preko 3,3 milijarde funti (3,9 milijardi evra) u gotovini u poštama, što je prvi put u 360-godišnjoj istoriji Pošte da je pređen prag od 3,3 milijarde funti u jednom mesecu.“

 

Francuska

 

Porast javnog duga Francuske u poslednjih 25 godina. To je postepeno, ali tempo se sada ubrzava. To je kao čudovište kojem je uvek potrebno više energije, a samim tim i više duga da bi bankrotirani sistem koji je u kolapsu bio u ravnoteži. Ono malo rasta koji je Francuska doživela kupljeno je na kredit.

 

 

Trgovinski deficit je sve veći.

 

 

Livnica rizikuje da podnese zahtev za bankrot zbog svog računa za struju: JB Dešomon „U 2019. moj račun je bio 750.000 evra. Danas je to 10 miliona evra, odnosno polovina našeg prometa”

 

Cena benzina 1990 – 2022:

 

 

Cena struje 2015 – 2022:

 

 

Švajcarska

 

Indeks kamatnih stopa za stambene nekretnine na portalu za poređenje Hipotheke.ch trenutno pokazuje prosečnu kamatnu stopu od 2,44 odsto – povećanje od 37 baznih poena u odnosu na sredinu avgusta. Kamatne stope tako prate razvoj federalnih obveznica sa rokom trajanja od deset godina. Njihovi prinosi su se više nego udvostručili u istom periodu sa 0,40 odsto na 0,85 odsto. Oni se smatraju indikatorom za stambene kredite.

 

Ljudi se plaše da ECB neće staviti inflaciju u Evropi pod kontrolu. Zato ljudi jednostavno očekuju da će kamatne stope rasti“, objasnio je finansijski stručnjak Florijan Šubiger sa Hipotheke.ch za cash.ch. Inflacija u evro zoni je u avgustu dostigla novi rekord od 9,1 odsto. Glavni razlog je bio masivno povećanje troškova energije. Istovremeno, inflacija u Švajcarskoj je porasla na 3,5 odsto, što je visoko po lokalnim standardima, ali nisko u poređenju sa drugim zemljama.

 

ECB će verovatno povećati stope za 0,75 procentnih poena na sastanku kamatnih stopa sledećeg četvrtka, a inflatorna putanja će se pokazati sve upornijom. SNB će odlučiti 22. septembra. Većina očekuje povećanje od 50 baznih poena. Prema Šubigeru, tržišta su poslednjih nedelja postepeno predviđala ovo povećanje ključnih kamatnih stopa za hipoteke na određeno vreme.

 

 

Prema studiji, švajcarskim bankama za upravljanje bogatstvom preti nastavak dugotrajnog talasa konsolidacije. Razočarenje na berzi i rat u Ukrajini stvaraju nova opterećenja. Osam banaka je već napustilo tržište u proteklih 18 meseci, izveštaja godišnje industrijske studije. Na osnovu trenutnih 92 instituta, još oko 20 do 30 će verovatno nestati u narednim godinama.

 

Ukrajina

Ukrajina prodala 12 tona da bi platila rat.

Ukrajina je dosledno rangirana kao jedna od najkorumpiranijih vlada u celoj Evropi. S obzirom na tu realnost, možda neće biti toliko iznenađenje da Kijev nema funkcionalan mehanizam za praćenje ogromne količine američkog oružja i pomoći u zemlji, dok milijarde američkog oružja i pomoći ulaze u Ukrajinu, američki zvaničnici dobijaju rukom ispisane priznanice. CBS News je otkrio da je samo 30% oružja isporučenog u Ukrajinu stiglo do prvih linija, a veliki deo inventara završio je na crnim tržištima širom sveta.

 

Turska

Inflacija je u avgustu u Turskoj prešla granicu od 80 odsto, na 80,21 odsto na godišnjem nivou, naspram 79,6 odsto u julu, što je rekordan nivo od 1998. godine.

Uvoz zlata u avgustu iznosio je 31,34 tone, u poređenju sa 22,38 tona u julu i 2,26 tona u avgustu 2021. U avgustu ove godine zabeležen je najveći uvoz zlata od avgusta 2020. godine.

Turska je takođe uvezla 77,90 tona srebra u osmom mesecu ove godine, u poređenju sa 92,26 tona u julu. U avgustu 2021. godine uvezeno je 14,63 tone belog metala.

 

Italija

Skupa energija dovodi u opasnost 881.264 mikro i mala preduzeća sa 3.529.000 zaposlenih, što je 20,6% zaposlenosti italijanskog preduzetničkog sistema”. Konfartiđanato to izračunava analizirajući „sve veći i teži uticaj ludog naleta cena gasa i struje na kompanije u 43 sektora.

 

Holandija

Potrošačke cene u avgustu porasle 12%.

 

Australija

Centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu sa 1,85% na 2,35%.

 

Mađarska

 

Mađarska kaže da je potpisala ugovor sa ruskim energetskim gigantom Gaspromom za 5,8 miliona kubnih metara dodatnog prirodnog gasa.

 

Zoltan Kovač, međunarodni portparol mađarske vlade, rekao je da će to biti na vrhu trenutnih zaliha u zemlji. „Snabdevanje Mađarske energijom je bezbedno“, dodao je on.

Mađarski ministar spoljnih poslova takođe je najavio sporazum sa Gaspromom na Fejsbuku u pauzi sastanka sa drugim ministrima EU.

 

Peter Sijarto je precizirao da će Gasprom u septembru i oktobru isporučivati Mađarskoj maksimalno 5,8 miliona kubnih metara prirodnog gasa dnevno preko Srbije nego što je predviđeno njegovim dugoročnim ugovorom.

 

Čile

 

Nakon što je 62% građana odbilo promenu ustava iz 1980. godine, pezos ojačao prema dolaru.

 

 

Došlo je i do skoka cena akcija.

 

 

Argentina

Argentinski ministar ekonomije Serhio Masa najavio je u nedelju poseban kurs za proizvođače soje u zemlji u pokušaju da podstakne izvoz, ojača rezerve centralne banke i izbegne devalvaciju valute.

Izvoznici soje, najveće robe u zemlji, moći će da prodaju dolare od svojih pošiljki u inostranstvu po stopi od 200 pezosa po dolaru, unosnije od zvaničnog kursa od 139 po dolaru, ne uključujući poreze.

 

Kompanije

 

Proizvođači aluminijuma gase proizvodnju i zatvaraju fabrike.

 

 

Akcije

 

Nakon govora guvernera FED-a Pauela, koji je rekao da će se nastaviti borba protiv inflacije, berze su malo ojačale.

 

DOWJ – 31.983

DAX – 13.106

S&P 500 – 4.036

NASDAQ 100 – 12.321

Istorijsko kretanje Dow Jones u periodu 1929 – 2022:

 

 

Zlato

 

Nastavljaju se špekulacije sa zlatnim papirima i obara cena zlata na 1.727 $ / uncu.

U poslednje četiri nedelje porasla je kupovina zlata od strane investicionih bankara 59%, koji namerno obaraju cenu zlata svojim berzanskim špekulacijama.

 

Finansijski direktor kompanije TalliMonei i autor knjige The Golden Revolution, Revisited veruje da će cene zlata porasti na 50.000 dolara za uncu kada se svet vrati monetarnom sistemu zlatnog standarda: „Danas su cene zlata preniske da bi omogućile potres tržišta jer su sredstva precenjena u odnosu na zlato. Prema mojim proračunima, cena od oko 50.000 dolara po unci bi bila [prikladna] ako biste se vratili međunarodnom monetarnom sistemu podržanom zlatom.“

Batler veruje da kako SAD gube ekonomsku nadmoć i svet postaje multipolaran, prelazak na zlatni standard je neizbežan: „Zlato rešava monetarnu ravnotežu teorijske igre za multipolarni svet koji je ipak veoma zavisan od međunarodne trgovine.

 

Krajem jula se u ruskim medijima saznalo da Moskva i niz njenih evroazijskih saveznika trenutno proučavaju predlog za stvaranje potpuno nove infrastrukture za trgovinu i određivanje cena za međunarodne plemenite metale kako bi se razbio monopol Londona i Nju Jorka o cenama plemenitih metala i stabilizaciji ruskog tržišta zlata. Ova infrastruktura bi uključivala:

  • Moskovski svetski standard (MVS) za trgovinu plemenitim metalima, u skladu sa Londonskom listom dobre isporuke (LBMA) Londonske asocijacije tržišta poluga.
  • Nova međunarodna berza plemenitih metala sa sedištem u Moskvi (trgovinski centar) zasnovana na MVS-u, poznata kao Moskovska međunarodna berza plemenitih metala.
  • Komisija za cene sa određivanjem cena i određivanjem cena novih plemenitih metala na osnovu PDV-a i referentnih cena u nacionalnim valutama zemalja učesnica ili u novim međunarodnim računovodstvenim jedinicama.

 

Prema Denu Popeskuu, kumulativna američka inflacija od 1970. do 2022. iznosi 646%.

 

S druge strane, cena zlata u dolarima iznosila je 4813%, a srebrnog metala 909%, znajući da su kursevi lažni po nalogu FED.

 

 

Zlato je značajno potcenjeno i očekujemo njegov oporavak.

 

 

U vremenima staglafacije 1970-1980. godine zlato je imalo veći rast od akcija i druge robe.

 

 

Zlato i dolar.

 

 

Svetski savet za zlato (VGC) objavio je juče najnovije podatke o fizičkom zlatu u fondovima kojima se trguje na berzi (ETF) širom sveta. Prema podacima, fondovi zlata ETF su u avgustu ove godine pali za 50,8 tona, nakon što su već u prethodna tri meseca zabeležili oštre odlive.

Fondovi koji se kotiraju u Severnoj Americi zabeležili su u avgustu odlive od 39,9 tona u vrednosti od 2,2 milijarde dolara. Istovremeno, evropski fondovi su smanjeni za 4,7 tona u vrednosti od 266 miliona dolara.

Sredstva koja kotiraju u Aziji zabeležila su odlive od 7,5 tona u vrednosti od 433 miliona dolara. U fondovima drugih regiona uvećan je kao jedini fond. Oni su zabeležili povećanje od 1,2 tone u vrednosti od 71 milion dolara.

 

 

UPOZORENjE: Fizičko zlato i srebro nisu dostupni osim u veoma malim količinama. Nema fizičkog zlata i srebra osim vrlo malih količina, a manje centralne banke kupuju šta mogu dok prilika traje.

Srebro

Srebro i dalje nisko na – 18,93 $ / uncu.

Nafta

 

Cena nafte u padu na 90,64 $ / barel.

 

Zemlje OPEC-a odbile zahteve Zapada da povećaju isporuku nafte, kako bi oborile njenu cenu na svetskom tržištu, već su u protekloj nedelji smanjili dnevne isporuke za 100.000 barela.

Proizvođači nafte i gasa mogli da ostvare svoj najveći slobodni novčani tok (FCF) u 2022. godini na 1.400 milijardi dolara.

 

Cena nafte u periodu 1960-2022:

 

 

 

SAD će ove i sledeće godine izvoziti rekordnu količinu sirove nafte kako bi preuzele tržišni udeo od Rusije. Otkako je Kongres ukinuo 40-godišnju zabranu izvoza nafte 2015. godine, nedeljni izvoz je stalno rastao na preko 4 miliona barela dnevno, ali je ranije ovog meseca izvoz po prvi put premašio 5 miliona barela.

 

 

Cena nafte je mnogo stabilnija kada se izražava u zlatu.

 

Gas

 

Cena gasa u periodu 1960 – 2022:

 

 

Cena gasa u EU zoni drastično porasla.

 

 

Ugalj

 

Cena uglja u periodu 1970-2022:

 

Dolar

 

Dolar u ravni sa evrom – 1,019.

 

Kolaps jena u odnosu na dolar.

Japanski zvaničnici izgledaju prilično opušteni u pogledu pada jena na najniži nivo u 24 godine na 144,00 za dolar. Do sada je ove godine depresirao 20%, a od početka prošle godine 30%.

 

 

Rublja

 

U padu prema evru – 61,2368

 

 

U padu prema dolaru – 60,5577

 

 

Kriptovalute

 

Bitcoin u padu – 20.769 $

Ethereum u blagom rastu – 1.705 $

 

Nakon velike pompe oko kriptovaluta kao što su Bitcoin, Eter & Co., centralne banke su prepoznale priliku da ljudima ponude prednosti kriptovaluta u platnim transakcijama sa sopstvenim digitalnim valutama centralne banke, takozvanim digitalnim valutama Centralne banke (CBDC), dok istovremeno eliminišući neke od njihovih rizika. Kina radi na e-juanu koji se izdaje od aprila 2020. kao deo pilot projekata u nekim regionima, Indijska centralna banka je ranije ove godine objavila da će sopstvena digitalna valuta, digitalna rupija, biti puštena ove godine ili sledeće će doći, Evropska centralna banka (ECB) je u fazi istrage za digitalni evro, a Federalne rezerve SAD takođe se bave digitalnim dolarom. Ranije ove godine, Fed je objavio studiju o e-dolaru. Međutim, u izveštaju je nedostajalo jasno pozicioniranje američkih Federalnih rezervi u vezi sa valutom digitalne centralne banke.

 

Međutim, Federalne rezerve SAD objavile su 2019. da banke Federalnih rezervi razvijaju novi sistem plaćanja u realnom vremenu pod nazivom FedNov kako bi podržale brža plaćanja u Sjedinjenim Državama. Kako prenosi CoinDesk, ovo se smatra odskočnom daskom za moguću digitalnu valutu centralne banke.

 

„Brzi razvoj tehnologije predstavlja kritičnu priliku za Federalne rezerve i industriju plaćanja da modernizuju platni sistem u zemlji i postave sigurne i efikasne osnove za budućnost“, navodi se u saopštenju Fed-a. Široki domet Fed-a trebalo bi da pomogne „FedNov servisu da podrži infrastrukturu širom zemlje na kojoj industrija finansijskih usluga može da razvije inovativne, brže usluge plaćanja u korist svih Amerikanaca“.

 

Neverovatan slučaj sa kompanijom Celsius Network.

U julu, kompanija za kriptovalute Celsius Nework objavila je da je podnela zahtev za bankrot.  Zahtev je prihvaćen i kompanija je u stečaju. Od tada, investitori u pružaocu finansijskih usluga zabrinuti su da li će ikada ponovo videti svoju ušteđevinu u iznosu od 4,7 milijardi dolara. Međutim, čak ni deficit bilansa stanja u milijardama nije sprečilo kripto kompaniju da nastavi da rudari Bitcoin, na koga je potrošeno 40 miliona dolara.

 

 

Branko Dragaš

Investicioni bankar

Kategorije

Pregled Tržišta