Pregled tržišta

Svet
Smirivanje trgovinskih sporova na liniji SAD – EU. Međutim, to nije moguće u kratkom roku. Reč je o rešavanju problematičnih delova američkog paketa subvencija (IRA 370 milijardi USD subvencija), koji favorizuje kompanije koje proizvode u SAD.
Činjenica je da SAD svojom politikom subvencija izlaze van međunarodnih pravila i propisa (STO). Američki paket subvencija ne samo da je problematičan, već nije u skladu sa pravilima STO.
EU predstavlja 14% svetskog BDP-a, SAD 15% (osnovni PPP). U tom kontekstu, da li EU odgovara da bude molitelj partnera koji ne poštuje pravila?
SAD sa mnogo novca žele da namame evropske kompanije da se nasele u Americi. EU planira da odgovori sa isto toliko grantova. Takozvano „podudaranje“ je veoma kontroverzno. Zato što bi to odmah trebalo da pokrene sledeću trku za subvencije u Evropi.
SAD
Trgovinski bilans je u decembru pokazao deficit od 67,4 milijarde dolara (prognoza -68,5 milijardi), nakon prethodnog -61,0 milijardi dolara (revidirano sa -61,5 milijardi). Do 2022. godine, SAD su imale najveći trgovinski deficit u istoriji od -948 milijardi dolara. Potrošački krediti u SAD su porasli za dodatnih 11,56 milijardi USD (predviđanje od 25,0 milijardi USD) do decembra sa 33,11 milijardi USD (revidirano sa 27,96 milijardi USD)
Indeks kretanja zaposlenosti je porastao sa 117,06 (revidiran sa 116,31) na 118,74 poena u januaru.
Izveštaj o tržištu rada je senzacionalan, ali ….
- Stopa nezaposlenosti U-1: 3,4% nakon 3,5% (prognoza 3,6%)
- Stopa nezaposlenosti U-6: 6,6% nakon 6,5%
- „Nepoljoprivredni platni spiskovi”: 517.000 (prognoza 185.000) posle 260.000 (prethodno 223.000)
- Radno vreme nedeljno: 34,7 sati (predviđeno 34,3 sata posle 34,4 sata)
- Plate (m/g): 0,3%/4,4% posle 0,4%/4,8%
- Stopa participacije: 62,4% posle 62,3%
- Revizija referentne vrednosti 2022: 568.000 posle 374.000
- S&P PMI usluge januar: 46,8 posle preliminarnih 46,6
- S&P PMI kompozitni indeks januar: 46,8 naspram 46,6 za usluge preliminarnih
5 poena sa 2 na 4 poena nagore sa 5% na PMI 49,2 (očekujte 50,4).
Razlika između S&P PMI-a i ISM-a u značajnoj meri postavlja pitanja kvaliteta, kontrakciju ili izražen rast? Ovo se takođe odnosi i na izveštaj o tržištu rada u SAD. Rezultati ADP izveštaja (106.000 novih radnih mesta u privatnom sektoru) kao i izveštaja Čelendžera (najavljena otpuštanja na najvišem nivou od 09/2020).

Moj stav je bio da su SAD, sa svojim odnosom duga prema BDP-u od 125% i 7% deficita prema BDP-u, bile i već jesu, u recesiji koja ide u 2023, uprkos zvaničnim naporima u Vašingtonu da se redefiniše sama definicija recesije.

Lažne brojeve koje objavljuje vlada korporativni mediji pretvaraju u lažne vesti, a mnogi Amerikanci ni ne shvataju da su prevareni. Glavne novinske kuće širom zemlje bez daha trube o „izveštaju o poslovima u blokbasteru“ kao da je to znak sa neba da su dobra ekonomska vremena pred nama. Rečeno nam je da je američka ekonomija prošlog meseca otvorila 517.000 radnih mesta , ali to nije tačno.
Nažalost, istina je da je američka ekonomija zapravo izgubila 2,5 miliona radnih mesta u januaru. Da, dobro ste pročitali. Pa kako u svetu gubitak od 2,5 miliona radnih mesta postaje „dobitak“ od 517.000 radnih mesta? Svakog meseca vladine birokrate primenjuju „prilagođavanje“ brojeva za koje veruju da su prikladne, a u ovom trenutku njihova „prilagođavanja“ su postala toliko apsurdna da su mesečni izveštaji o zapošljavanju pretvorili u potpunu farsu.
Metode prikupljanja Biroa za statistiku rada u SAD zasnovane su na anketama, koje se zatim ekstrapoliraju na osnovu modela. U slučaju promena trenda u privredi, rizik od pogrešnih predstavljanja je povećan zbog ekstrapolacije na prošle vrednosti.
Međutim, u slučaju da nam je i dalje potrebno više dokaza o recesiji, dramatičan šestomesečni pad indeksa vodećih indikatora Conference Board-a služi kao još jedno neonsko blistavo upozorenje da je recesija – ako ne ispod našeg luka – svakako odmah iza našeg luka.

Više dece postaju seksualne žrtve u Sjedinjenim Državama nego ikada ranije u čitavoj našoj istoriji. Kao što ćete videti u nastavku, u nekim slučajevima „deca bivaju silovana 20 do 30 puta dnevno“ i vrlo malo se radi da se to spreči. Ali ova kriza svakako nije ograničena samo na stotine hiljada dece koja su bila primorana u seksualno ropstvo. U našem današnjem društvu, veoma mala deca su stalno bombardovana izuzetno bolesnim i uvrnutim seksualnim porukama na televiziji, u filmovima, na Internetu i u njihovim učionicama. Ono što radimo američkoj deci je izvan kriminala, i ako ne promenimo kurs, naša nacija neće imati budućnost. Palo je svako društvo kroz istoriju koje je zlostavljalo decu kao što ih mi kršimo. Ako zaista verujete da ćemo uspeti da se izvučemo sa našim gnusnim zločinima, samo se varate.
Uzmite u obzir ovo: svaka dva minuta dete se kupuje i prodaje za seks.
Stotine mladih devojaka i dečaka — neki od 9 godina — kupuju se i prodaju za seks, čak 20 puta dnevno.
Samo u Sjedinjenim Državama odrasli kupuju decu za seks najmanje 2,5 miliona puta godišnje.
Samo u Džordžiji, procenjuje se da 7.200 muškaraca (od njih polovina u 30-im) svakog meseca želi da kupi seks sa adolescentkinjama, u proseku oko 300 dnevno.
U proseku, dete može biti silovano od 6.000 muškaraca tokom petogodišnjeg perioda.
Procenjuje se da se najmanje 100.000 do 500.000 dece — devojčica i dečaka — kupi i proda radi seksa u SAD svake godine, sa čak 300.000 dece u opasnosti od trgovine ljudima svake godine. Neka od ove dece su nasilno oteta, druga su begunci, a treća rođaci i poznanici prodaju u sistem.
Silovanje dece je postalo veliki biznis u Americi.
Udeo Amerikanaca koji kažu da žive od plate do plate porastao je prošle godine, a većina novopridošlih u toj kategoriji bili su među onima koji više zarađuju u zemlji… Oko 64% SAD potrošači — što je ekvivalentno 166 miliona ljudi — živeli su od plate do plate na kraju 2022. godine.
Indeks hipotekarnog tržišta koji je izračunalo Udruženje hipotekarnih bankara (MBA) porastao je sa 232,4 na 249,5 poena u izveštajnoj nedelji završenoj 3. februara. Odvojeno od stabilizacije u poslednjih nekoliko nedelja, nivo indeksa se može klasifikovati kao istorijski nizak.

FED
Federalne rezerve su smanjile aktivu od 532 milijarde dolara od vrhunca u aprilu, a ukupna imovina je pala na 8,43 biliona dolara, što je najniži nivo od septembra 2021.
U poređenju sa bilansom stanja pre mesec dana (objavljenom 5. januara), ukupna aktiva je smanjena za 74 milijarde dolara.

Od vrhunca početkom juna, fondovi Trezora su pali za 374 milijarde dolara na 5,34 triliona dolara, što je najniži nivo od septembra 2021. Tokom proteklog meseca, Fed-ovi fondovi u trezorskim hartijama od vrednosti su pali za 60,4 milijarde dolara, dlaku iznad granice od 60 milijardi dolara.

Kumulativni gubici od septembra dostigli su 27 milijardi dolara u tekućem bilansu stanja.
Ali ne brini. Fed stvara svoj novac i nikada ne može ostati bez novca, i nikada ne može bankrotirati, a kako se nositi sa ovim gubicima je samo računovodstveno pitanje.

EU
Sve zemlje koje su odbile sankcije (oko 65% globalne ekonomije) su se po kretanju cena pokazale daleko bolje od Evrope. S obzirom na razvoj cena, ECB, na primer, nema odgovarajuću mogućnost da razmotri smanjenje kamatnih stopa ako je potrebno. Komparativne prednosti (ulaganja u realnu ekonomiju) dakle definitivno nisu u Evropi, već u zemljama koje ne učestvuju u sankcijama, pre svega u Kini.
Maloprodaja pala je za 2,7% na mesečnom nivou od decembra (prognoza -2,5%, prethodni mesec revidirana sa +0,8% na +1,2%), a u istom periodu prethodne godine porasla je za 2,8% (prognoza -2,7%, prethodni mesec revidirana sa -2,8% na -2,5%). S&P indeks menadžera nabavke za potrošački sektor porastao je sa 42,6 na 46,1 poen u januaru i dostigao najviši nivo indeksa od juna 2022. Sentik indeks za evrozonu je porastao sa -17,5 na -8 u februaru, 0 poena (predviđanje – 12.8) i označio je najviši nivo indeksa od marta 2022. godine (grafikon).

Proizvođačke cene veće od prognoze
- S&P Services PMI januar: 50,8 naspram 50,7 preliminarnih (50,7 prognoza)
- S&P januarski kompozitni PMI: 50,3 naspram 50,2 preliminarne (prognoza od 50,2)
Cene proizvođača porasle su za 1,1% u decembru (0,4% prognoza). Vrednost prethodnog meseca je revidirana sa -0,9% na -1,0%. U odnosu na prethodnu godinu, porastao je za 24,6% (očekujte 22,5%) nakon 27,0% (revidirano sa 27,1%).
Evrostat je u sredu saopštio da je godišnja inflacija u zoni evra pala treći mesec zaredom u januaru na 8,5 odsto, posle 9,2 odsto u decembru, zahvaljujući padu cena energenata. Međutim, pouzdanost statistike je dovedena u pitanje pošto su podaci iz Nemačke prijavljeni iz tehničkih razloga. Ekonomisti preporučuju da se ove brojke uzimaju „sa rezervom“ i ne bi bili iznenađeni ako se konačni podaci revidiraju naviše. Cene hrane i industrijskih dobara nastavljaju da rastu, dok se inflacija usluga blago usporava. Najniže stope inflacije zabeležene su u Španiji i Luksemburgu, dok su najviše u baltičkim zemljama.
ECB
Članovi Saveta ECB o povećanju kamatnih stopa
Simkus (Litvanija) je rekao da je vrhunac inflacije iza nas, ali je inflacija i dalje previsoka. Predstojeće povećanje stope bilo bi 25 ili 50 baznih poena, ali ne 75 baznih poena. Približavamo se vrhuncu kamatnih stopa. Smanjenje kamatnih stopa moguće je 2024. ako se situacija promeni. Član Upravnog saveta ECB Vunš rekao je da bi 3,5 odsto bio minimum ako bazna inflacija ostane uporna. 50 BPS je postavljeno u martu. Ne biste prešli sa 50 na 0 BPS u maju.
Naduvan bilans stanja: problem ECB od 5.000 milijardi evra
Centralna banka je podržala zonu evra kupovinom obveznica u vrednosti od pet triliona evra. Sada ona mora da se otarasi papira bez ikakve štete.
Prošle godine Evropska centralna banka (ECB) doživela je takozvani efekat kečapa. Tokom godina pokušaja da se podstakne inflacija u evrozoni, koja je bila preniska, prošla je kao mnogi kečapi koji su se nekada služili u staklenim flašama: prvo ništa ne dođe dugo, a onda odjednom skoro sve odjednom. ECB je to iskusila kada je inflacija u evrozoni potpuno izmakla kontroli 2022. godine – i morala je brzo da preokrene svoju inflatornu monetarnu politiku. Ključna kamatna stopa je od jula podignuta sa nula na tri odsto i obustavljena je kupovina obveznica. Ali šta se dešava sa bilionima državnih obveznica koje centralna banka od tada drži u svom bilansu stanja?
Članovi Saveta pod predsednicom ECB Kristin Lagard su naravno svesni da je ovo delikatan poduhvat ako ne žele da rizikuju izobličenje tržišta. Uostalom, radi se o ukupno skoro pet triliona evra dužničkih hartija od vrednosti koje je centralna banka otkupila od 2015. godine i tako stavila likvidnost na raspolaganje tržištu. Drugim rečima, ukupno više od trećine godišnjeg privrednog proizvoda zone evra, koje sada ponovo mora da se povuče sa finansijskih tržišta, a da ne izazove potrese.
Do sada je ECB delovala na sledeći način da spreči da se to dogodi: ako država otplati istekle obveznice, centralna banka odmah reinvestira ovu sumu u druge papire u zemlji. Ovo bi sada trebalo da bude gotovo – barem delimično i samo sa onim obveznicama u vrednosti od 3,26 biliona evra koje je ECB kupila u okviru uobičajenog programa kupovine aplikacija između marta 2015. i juna 2022. Za sada, daljih 1,71 bilion evra iz programa za hitne slučajeve Corona Pepp neće biti dirano, koje će biti u potpunosti reinvestirano najmanje do kraja 2024. kao što je gore opisano.
Od marta, ECB će svakog meseca smanjivati zalihe iz programa kupovine aplikacija za 15 milijardi evra, potvrdila je Lagardova prošle nedelje. To znači da se samo oko polovine otkupljenog papira zatim reinvestira. Zašto centralna banka to radi tako sporo? Na kraju krajeva, ovim tempom, bilo bi potrebno više od 18 godina da se obveznice skinu sa bilansa. Prvo bi se želelo sačekati i videti kako će tržište reagovati na smanjenu tražnju ECB – konkretno na kamatne stope na obveznice u Italiji, koja se sa nivoom duga od 151 odsto ekonomske proizvodnje smatra Ahilovom petom zone evra.
Rusija
Moskva je u januaru iskoristila svoje zlatne i valutne rezerve u kineskim juanima da pokrije praznine u nacionalnom budžetu. Prodato je ukupno 2,27 milijardi juana (oko 309 miliona evra) i 3,6 tona zlata, saopštilo je u ponedeljak rusko Ministarstvo finansija, prenela je državna novinska agencija TASS. Zlato je trenutno po ceni od 1.864 dolara po troj unci (oko 31,1 grama).
Ovako dobijena sredstva prebačena su na račun državnog budžeta za pokriće deficita“, navodi se u saopštenju. Januarska rupa u državnom budžetu procenjena je na 1,76 biliona rubalja (23 milijarde evra).
Maloprodaja je u decembru pala za 10,5% na godišnjem nivou (prognoza -9,5%) nakon -7,9% ranije. Stopa nezaposlenosti ostala je nepromenjena na 3,7% (prognoza 4,0%) i stoga je i dalje na najnižoj razini svih vremena (istorija do 1992. godine). Realne zarade su u novembru porasle za 0,3% (prognoza -1,6%, prethodni mesec +0,4%).
Od 3. februara 2023. devizne rezerve su iznosile 601,0 milijardi dolara, nakon 597,7 milijardi dolara ranije. Oni su obeležili najviši nivo od aprila 2022. Istorijski maksimum iznosio je 643,2 milijarde dolara od marta 2022. (istorija do 1998.).
Robni koridor sever-jug će potpuno izbaciti Evropu iz igre.

Kina
Devizne rezerve naglo rastu. Devizne rezerve su porasle sa 3,128 milijardi USD u januaru na 3,184 milijarde USD (predviđeno 3,152 milijarde USD) i označile najviši nivo od marta 2022.
Kina i Australija se približavaju oko trgovinskih pitanja.
Posle duge krize, dolazi do nežnog zbližavanja Australije i Kine. Kineski ministar trgovine Ventao pozvao je juče svog kolegu Farela na sastanak u Kini. Vang je rekao da je sastanak bio značajan korak u vraćanju kinesko-australijskih ekonomskih i trgovinskih veza na pravi put nakon što su se poslednjih godina pogoršale usred trgovinskog i ekonomskog rata u SAD („petooki“ uključuje Australiju) dospeli su do vrhunca u krizi.
Vang je opisao Kinu i Australiju kao važne ekonomske i trgovinske partnere sa visoko komplementarnom strukturom, čineći saradnju obostrano korisnom. U poslednje vreme već je došlo do izvesnog opuštanja. Kina je ublažila zabrane uvoza australijskog uglja. Dalja ograničenja na ječam, jastoge i vino će pasti.
Kineski budžetski deficit skočio je na rekordnih 1.300 milijardi dolara prošle godine, pokazujući pritisak na finansije lokalne samouprave zbog potrošnje potrebnih za sprovođenje i nadoknađivanje krajnje uzaludne politike Covid Zero. Ukupan deficit od 8,96 biliona juana dovodi lokalne samouprave u sve lošiju fiskalnu poziciju i mogao bi da učini da centralna vlada nerado podržava ekonomiju fiskalnom potrošnjom nakon prošlogodišnjeg pada rasta. Deficit je bio veći od prethodnog rekorda od 8,72 biliona juana 2020. godine, kada je privreda bila pogođena početnom epidemijom Covida, i bio je 51% veći nego 2021.
Kineska vlada je u ponedeljak kritikovala američku kontrolu izvoza tehnologije kao kršenje trgovine, nakon što su se Japan i Holandija složili da se pridruže Vašingtonu u ograničavanju pristupa Pekingu materijalima za izradu naprednih procesorskih čipova za koje kažu da se mogu koristiti u oružju.
Ministarstvo spoljnih poslova nije pominjalo najnoviji razvoj događaja, ali je optužilo Vašington da zloupotrebljava kontrolu izvoza i organizuje druge vlade da „održe svoju hegemoniju“ i obuzdaju Kinu.
Sjedinjene Države pokušavaju da spreče Kinu da nabavi najmoćnije procesorske čipove i tehnologiju koja bi pomogla njenoj novonastaloj industriji da razvije sposobnost da ih proizvodi. Vašington kaže da se oni mogu koristiti za pravljenje oružja i za olakšavanje nadzora vladajuće Komunističke partije i kršenja ljudskih prava.
Potrošačke cene su u januaru porasle za 2,1% međugodišnje (očekujte 2,2%) nakon 1,8% ranije. Proizvođačke cene su pale za 0,8% na godišnjem nivou u januaru (očekivano -0,5%) nakon -0,7% ranije.
Indija
Repo stopa centralne banke je podignuta na 6,50% (prognoza od 6,50%) sa 6,25% ranije na današnjem sastanku.
Indijski premijer Narendra Modi u ponedeljak je predvideo da će potražnja za gasom u zemlji porasti za 500 odsto zbog brzog tempa razvoja, dok će se njen udeo u globalnoj potražnji za naftom više nego udvostručiti.
Iako indijski premijer nije ponudio konkretan vremenski okvir za ovo veliko povećanje potražnje, rekao je da će potražnja za energijom u zemlji biti najveća u ovoj deceniji.
Očekuje se da će ta zemlja dodati oko 6,3 miliona barela dnevno do 2045. godine.
Modi predviđa da će se udeo Indije u globalnoj potražnji za naftom povećati sa 5% na 11%.
Trenutno se Indija oslanja na uvoz za oko 85% svojih energetskih potreba, a Indija i Kina su najveći uvoznici nafte i gasa na svetu.
Imajući ovo na umu, Indija će ukloniti značajna ograničenja za istraživanje, smanjujući područja koja nisu dozvoljena za kompanije za istraživanje i proizvodnju. Indija takođe planira da proširi svoje kapacitete za preradu, zajedno sa svojim kapacitetima za uvoz LNG-a do 2030. godine.
Gautam Adani je video kako je 58 milijardi dolara izbrisano iz njegovog ličnog bogatstva u periodu od samo šest trgovačkih dana – pad koji je toliko spektakularan da prkosi skoro svakom istorijskom poređenju.
Njegov pad bogatstva je daleko veći od Brazilca Eike Batiste, koji je na sličan način koristio svoje robno carstvo za izgradnju nacionalne infrastrukture poput brodogradilišta i luka uz podršku vlade. Batisti je trebalo oko godinu dana da izgubi čitavo bogatstvo od 35 milijardi dolara, postavši poznat kao prvi poznati „negativni milijarder“.
I iako je Elon Musk bio prva osoba u istoriji koja je izgubila 200 milijardi dolara (i imao je epizodu kada je njegovo bogatstvo palo otprilike koliko i Adanijevo), od tada se vratio na veliki način. Izvršni direktor kompanije Tesla Inc. dodao je 36,5 milijardi dolara svom ličnom bogatstvu ove godine, što je najviše od svih koje prati Bloomberg Billionaires Index.
Iran
Iran najavljuje SEPAM sistem; povezivanje rusko-iranskih banaka i drugih u 13 zemalja.
Iranski bankarski zvaničnik otkrio je u četvrtak da su sve ruske banke i 106 banaka u 13 drugih zemalja povezane sa iranskim sistemom za razmenu finansijskih poruka poznatim kao SEPAM.
Sa SEPAM-om, iranskim bankama više nije potrebna mreža Društva za svetsku međubankarsku finansijsku telekomunikaciju (SWIFT), potvrdio je Mohsen Karimi, zamenik guvernera Centralne banke Irana (CBI) za međunarodne poslove.
CBI je u nedelju objavio da su SEPAM i Sistem za razmenu finansijskih poruka Banke Rusije poznat kao SPFS, ruski ekvivalent SWIFT-u, povezani nakon potpisivanja sporazuma između dve centralne banke istog dana.
Taj potez je bio prvi korak zajedničkog akcionog plana za bankarsku saradnju između Irana i Rusije koji su prošle godine dogovorile centralne banke dve zemlje, kaže guverner CBI Mohamedreza Farzin.
Iran i Rusija, oboje pod sankcijama koje su uvele Sjedinjene Države, proširuju svoje političke i ekonomske odnose kako bi se suprotstavili potezima SAD.
Velika Britanija
Nacionalna zdravstvena služba (NHS): Najveći štrajk u istoriji.
Velika Britanija se suočava sa najvećim štrajkom NHS-a u istoriji (75 godina). Štrajk je počeo juče jer se sa inflacijom od 10 odsto ne nudi ni povećanje plata od pet odsto. Prema vladi, 5% je nedostupno. Zbog neprihvatljivih uslova 2022. godine službu je napustilo 25.000 zaposlenih. Situacija britanskog zdravstvenog sistema je nesigurna. Milioni građana su na listama čekanja za operacije. Navodi se da hiljade građana ne dobija adekvatnu hitnu pomoć.
Indeks menadžera nabavke za potrošački sektor koji je izračunao S&P pao je sa 48,8 na 48,4 poena u januaru i dostigao najniži nivo indeksa od maja 2020. Kao rezultat toga, indeks menadžera nabavke za privredu u celini prilagođen na 48,5 prethodno 49,0 poena.
Konačni PMI bolji od očekivanog
- S&P Services PMI januar: 48,7 prema 48,0 preliminarni (48,0 prognoza)
- S&P januarski kompozitni PMI: 48,5 naspram 47,8 preliminarni (47,8 prognoza)
Banka Engleske bi mogla da izda sopstvenu digitalnu valutu kao alternativu bitkoinu i etru. Međutim, digitalna funta nije namenjena da zameni gotovinu.
Inflacija hrane u Velikoj Britaniji skočila je na novi rekord od 16,7% u četiri nedelje januara; čak i osnovni proizvodi kao što su mleko, puter, sir, jaja i hrana za pse postali su mnogo skuplji, pokazuju novi podaci koje je u utorak objavio istraživač tržišta Kantar.
Indeks RICS-ove ankete o stanovanju bio je -47 nakon -42 poena u januaru, što je pad na najniži nivo od aprila 2009.

Nemačka
Inflacija u Nemačkoj je i dalje visoka na početku tekuće godine. Potrošačke cene su u januaru porasle za 8,7 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, kako je u četvrtak objavio Federalni zavod za statistiku u prvoj proceni. Prema ranijim podacima, godišnja stopa inflacije u decembru iznosila je 8,6 odsto, a u novembru 10 odsto. Međutim, promene bi mogle biti rezultat redovne revizije.
Prema rejting agenciji Scope, Nemačka će usporiti rast u Evropi do 2030. godine. U budućnosti, potencijal bi bio samo 1,0%. Od 2015. do 2019. iznosio je 1,7%. Za evrozonu se očekuje pad sa 2,0% na 1,5%. Do kraja 2024. nemački BDP bi trebalo da premaši nivo na kraju 2019. za 1,2 odsto, a evrozone za 5,7 odsto.
Problemi Nemačke: Broj radno sposobnih stanovnika smanjivao bi se za 0,8% godišnje do 2030. Postojao bi investicioni jaz od oko 410 milijardi evra. Nemačka bi morala da zabeleži uporni nedostatak investicija i sporu implementaciju projekata. S obzirom na zelenu/digitalnu konverziju privrede, potreba za investicijama je veća nego ikada ranije. Troškovi povezani sa pandemijom, ratom i energetskom tranzicijom verovatno će opteretiti javne finansije.
Porudžbine koje je primila nemačka industrija porasle su za 3,2% na mesečnom nivou od decembra (predviđeno 2,0%). Vrednost prethodnog meseca je revidirana sa -5,3% na -4,4%.
Nemačke finansijske institucije se iznenađujuće jasno protive trenutnim planovima ECB za digitalni evro. Oni se plaše da banke rade na novcu centralne banke u slučaju krize – i zahtevaju gornje granice za svakog građanina.
Industrijska proizvodnja je pala za 3,1% m/m do decembra (očekujte -0,7%) nakon +0,4% prethodno (revidirano sa +0,2%) a. Na godišnjem nivou smanjen je za 4,23% sa -0,61% ranije (revidirano sa -0,51%).
Potrošačke cene su porasle za 1,0% m/m u januaru (očekivano 0,8%) nakon prethodnog -0,8%. Na godišnjem nivou, ovaj rezultat se pretvorio u povećanje od 8,7% (ekp 8,9%) sa 8,6% ranije.
IPSOS indeks primarnog raspoloženja potrošača porastao je sa 47,25 na 49,28 poena u februaru, što predstavlja najviši nivo od marta 2022.
Francuska
Industrijska proizvodnja je porasla za 1,1% m/m do decembra (očekujte 0,2%) nakon 2,0% ranije.
U proseku i na nacionalnom nivou, korpa je u januaru 2023. vredela 104,31 evro, odnosno više od dva evra više nego u decembru 2022. kada je vredela 102,10 evra. Tokom jedne godine, inflacija korpe je, dakle, 15,6% (između januara 2022. i januara 2023).
U Francuskoj stanovništvo stari, pa je sve manje zaposlenih koji bi plaćali penzije starijima i davali doprinose za one koje ćemo uzeti kada država odluči.

Nepoljoprivredna zaposlenost se nije promenila u 4. kvartalu 2022. u poređenju sa prethodnim kvartalom (+0,4%). To je bio najslabiji rezultat od Q4 2020.
Trgovinski bilans je u decembru pokazao deficit od 14,90 milijardi evra nakon -13,60 milijardi evra ranije.
Španija
Prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 0,6% do decembra (očekivanje -0,6%) nakon prethodnog -0,7% međugodišnje.
Italija
Maloprodaja je pala za 0,2% m/m u decembru nakon +0,8% ranije. Na godišnjem nivou, ovo se pretvorilo u povećanje od 3,40% sa 4,40%.
Švajcarska
Credit Suisse je prošle godine ostvario gubitak od 7,3 milijarde CHF. To je čak 300 miliona franaka iznad vrednosti koju očekuju analitičari. Prema rečima šefa banke Ulriha Kernera, menadžment neće dobiti nikakvu varijabilnu naknadu za 2022. zbog gubitka.
Holandija
Potrošačke cene su porasle za 7,6% međugodišnje u januaru nakon 9,6% ranije.
Turska
Stopa inflacije u Turskoj u januaru pada na 57,7%. U decembru je stopa iznosila 64,3%, a u novembru 84,4%. Za razliku od drugih zemalja, Centralna banka Turske je snizila kamatne stope, a nije ih podigla.
Nemačka je decenijama bila najvažniji trgovinski partner Turske, uzimajući u obzir i izvoz i uvoz. Nešto se promenilo 2022. Rusija je 2022. godine preuzela ovu poziciju. Ovo je rezultat preliminarnih podataka turskog statističkog centra TUIK o spoljnoj trgovini za period od januara do novembra 2022. Tokom ovog perioda, Rusija je već pretekla Nemačku sa značajnom razlikom.

Japan
Potrošnja domaćinstava je u decembru pala za 1,3% međugodišnje (-0,2% prognoza) nakon -1,2% (-2,1% na mesečnom nivou, +0,3% prognoza). Devizne rezerve su u januaru iznosile 1.250,2 milijarde dolara, nakon prethodnih 1.227,6 milijardi dolara. Indeks vodećih indikatora je u decembru pao za 0,5 poena (prethodni mesec -1,2), indeks situacije je izgubio 0,4 poena (prethodni mesec -0,3).
Trgovinski bilans je pokazao sezonski prilagođen deficit od 1,432 milijarde JPI do decembra, što je manje sa -JPI -1,395 milijardi ranije. Od decembra 2021. postoje kontinuirani deficiti. Indeks „Economi Vatcher’s Poll“ je u januaru iznosio 48,5 poena (prethodni mesec revidiran sa 47,9 na 48,7).
Proizvođačke cene su u januaru bile nepromenjene (očekivane 0,3%) u poređenju sa 0,7% ranije (revidirano sa 0,5%). Godišnji porast iznosio je 9,5% (očekujte 9,6%) nakon 10,5% ranije (revidirano sa 10,2%).
Kompanije
PayPal će u narednim nedeljama otpustiti 2.000 zaposlenih, oko 7% radne snage.
U 2022. godini, globalni sektor visoke tehnologije izgubio je više od sto hiljada radnih mesta – cifra 6,5 puta veća nego prethodne godine i najveća od dot-com krize balona na početku veka. 2023. trend je samo dobio zamah: Microsoft, Amazon i Gugl odlučili su da se oproste sa 40.000 zaposlenih.
Kriza iz 2022. iznenadila je tehnološke gigante – ni rukovodioci ni investitori nisu očekivali da će potrošači odjednom ostati bez novca da bi beskrajno kupovali na Amazonu i gledali Netflix. Sada IT kompanije grčevito traže načine da opstanu u novoj realnosti, ali stručnjaci sumnjaju da će uspeti da održe status najperspektivnijeg sektora globalne ekonomije.
Dizni planira da otpusti 7.000 radnih mesta, trošak od 5,5 milijardi dolara.
Rast i inovacije velikih tehnologija su spori, ali njegova dominacija na tržištu traje
Najveće američke tehnološke kompanije više nisu velike, brzorastuće i žestoko inovativne. Njihove tržišne pozicije i dalje izgledaju da će trajno opstati.
Zoom-ov bum je očigledno prošao. Kompanija je u utorak objavila da će otpustiti 15 odsto svog osoblja, ili 1.300 zaposlenih, i da će izvršni direktor Erik Juan smanjiti svoju platu za 98 odsto u narednoj fiskalnoj godini. U pismu osoblju, Juan je naveo da je radna snaga kompanije porasla tri puta za dve godine.
Akcije
Nedelja u kojoj su cene akcija ostale nepromenje.
DOWJ – 33.895
DAX – 15.353
S&P 500 – 4.102
NASDAQ 100 – 12.304
DOWJ 30

DAX 40

S&P 500

NASDAQ 100

Zlato
Cena zlata nastavila špekulativno da pada na 1.856 $ / uncu.

Zlato je u ponedeljak oslabilo preko 1.860 dolara za uncu, skliznuvši ka najnižem nivou u poslednjih pet nedelja i ostalo pod pritiskom pred američkim podacima o inflaciji koji bi mogli da pojačaju argumente za još povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi. Prošle nedelje, hor zvaničnika Fed-a potvrdio je svoju posvećenost smanjenju inflacije uz još povećanja stope.
Predsednik Fed-a Džerom Pauel je takođe primetio da bi stope mogle dostići vrhunac nego što se očekivalo ako tržište rada ostane robusno i ako se inflacija ne smanji, što se nada da će se ovaj ciklus zaoštravanja uskoro okončati. Tržišta sada očekuju da će stopa Fed fondova dostići vrhunac od 5,188% u julu. Zlato je veoma osetljivo na izglede za stope jer više kamatne stope povećavaju oportunitetni trošak držanja poluga bez prinosa i obrnuto.
Prosečna cena zlata 1971-2022.
Srebro
Srebro ponovo blago palo – 21,82 $ / uncu.
Prometno srebro se vratilo na iznad 22,4 dolara za uncu nakon što je u utorak dostiglo 22,03 dolara, što je najniži nivo od početka decembra, pošto je nekoliko kreatora politike Federalnih rezervi pozvalo na još povećanja kamatnih stopa u cilju borbe protiv visoke inflacije. Guverner Fed-a Kristofer Voler rekao je da usporavanje rasta plata „nije dovoljno“ i da će Fed morati da zadrži čvrst stav o monetarnoj politici neko vreme. Slične poruke prenela su tri druga zvaničnika na odvojenim događajima u sredu. Primedbe su usledile nakon govora predsednika Fed-a Pauela koji je bio manje jastreb nego što se očekivalo u utorak. Na drugim mestima, zabrinutost zbog recesije mogla bi da pritisne cene, jer investitori brinu o niskoj tražnji za metalom kao industrijskim inputom za robu sa visokim potrebama za provodljivošću električne energije, što se odražava u njegovom oštrom padu u odnosu na zlato u januaru.

Nafta
Cena nafte skočila na 85,33 $ / barel.

Fjučersi na naftu Brent su u ponedeljak pali ispod 86 dolara po barelu, popuštajući sa dvonedeljnih maksimuma jer zabrinutost da će američke Federalne rezerve dodatno pooštriti politiku kako bi ukrotila inflaciju nadoknadila je plan Rusije da smanji proizvodnju kao odmazdu za zapadne sankcije.
Prošle nedelje, hor zvaničnika Fed-a ukazao je na svoju posvećenost smanjenju inflacije uz još povećanja stopa, pošto je američko tržište rada i dalje snažno, negirajući očekivanja da će se ovaj ciklus pooštravanja uskoro okončati. Investitori sada čekaju ključne podatke o inflaciji u SAD u utorak da bi dobili nove naznake o planovima politike Fed-a. U međuvremenu, međunarodna naftna referentna vrednost skočila je u petak za više od 2 odsto, čime je prošlonedeljni rast dostigao oko 8 odsto, nakon što je Rusija objavila svoje planove da smanji proizvodnju za 500.000 barela dnevno u martu, ili oko 5 odsto ukupne proizvodnje.
Gas
Cena prirodnog američkog gasa – 2,54 $ – evropska cena TTF – 580 evra.

Nakon prošlogodišnje eksplozije cena gasa, Savezno udruženje industrije energije i vode (BDEV) vidi znake smirivanja tržišta. Na ovaj način bi pojedinačni dobavljači gasa mogli da smanje cene. Prema analizi, prosečna cena gasa za kućne kupce u februaru 2023. iznosila je 18,15 centi po kilovat satu. U četvrtom kvartalu 2022. iznosio je 20,04 centa. U veletrgovini gasa postoje znaci dugotrajnijeg ublažavanja situacije sa cenama. Ipak, cene su trenutno oko četiri puta veće od dugoročnog proseka pre prvog povećanja cena energije 2021. Takođe nema popuštanja na širem frontu.
Ovaj razvoj je u početku pozitivan. Ipak, trenutna struktura cena (vidi grafikon za tri godine +513%) povezana je sa ogromnim lokacijskim nedostatkom za Nemačku i Evropu (investicije (kapitalni kapital).

Holandski TTF fjučers prirodnog gasa povećao je gubitke na 52 evra/MWh u drugoj polovini februara, što je najniži nivo od septembra 2021, pošto se čini da je evropska energetska kriza za sada završena. Evropa se približava kraju zimske sezone sa oko 66% punim skladištem, što je mnogo iznad desetogodišnjeg proseka od 54% za ovo doba godine, zbog temperatura viših od uobičajenih, rekordnog uvoza LNG-a i povećanje proizvodnje energije iz alternativnih izvora energije uključujući vetar i nuklearnu energiju. Takođe, napori kuća i fabrika na uštedi energije pomogli su da se izbegne energetski deficit. Sveži podaci pokazuju da je potražnja za gasom u Nemačkoj početkom februara bila oko 8% manja od četvorogodišnjeg proseka, dok su 2022. holandska domaćinstva smanjila potrošnju gasa za četvrtinu. U međuvremenu, Evropa nastavlja da traži alternative za isporuke ruskog gasa.
Ugalj
Cena u većem padu na 218 $ / t.
Fjučersi na ugalj u Njukaslu, merilo za region sa najvećim potrošačima u Aziji, klize ka 200 dolara po toni, nivou koji nije viđen od februara 2022. godine, jer znaci spore tražnje nadoknađuju zabrinutost zbog poremećaja u snabdevanju ključnog izvoznika iz Australije. Toplo vreme, posebno u SAD i Evropi, i niže cene prirodnog gasa smanjile su oslanjanje na ugalj za proizvodnju energije. Evropski uvoz uglja u januaru će verovatno opasti za skoro 30% u odnosu na godinu ranije i 23% u decembru, pokazali su Kplerovi podaci. Istovremeno, neizvesnost oko ponovnog otvaranja Kine takođe je pomutila kratkoročne izglede za ovu robu. Na strani ponude, nudeći određenu podršku cenama, isporuke uglja iz Australije, drugog najvećeg svetskog izvoznika, prekinute su jakim kišama u rudarskim državama Kvinslend i Novi Južni Vels.
Alumijnum
Cena aluminiijuma blago pada – 2.440 $ / t.

Fjučersi za aluminijum su se trgovali oko 2.500 USD/t, smanjivši se sa sedmomesečnog maksimuma od 2.660 USD/t 25. januara, pošto su strahovi od globalnog ekonomskog usporavanja i povećanja proizvodnje iz Kine podstakli investitore da oslobode neke duge pozicije. Godišnja proizvodnja aluminijuma u Kini u 2022. godini porasla je za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu na rekordnih 40,21 miliona tona zahvaljujući novopokrenutim kapacitetima i ublaženim ograničenjima napajanja. Ipak, osnove u aluminijumskom kompleksu i dalje su podržane izgledima za snažniju potražnju i istorijski niskim globalnim zalihama. Kina je preduzela značajne korake da podstakne svoju ekonomiju i okonča strogi režim izazvan korona virusom, podižući izglede za potražnju metala i potiskujući neke probleme globalne recesije. Povrh toga, prošlogodišnje smanjenje proizvodnje u ključnim evropskim topionicama, uključujući Alcoa’.
Bakar
Cena bakra u padu na – 8.857,50 dolara.

Bakar, koji se smatra ekonomskim barometrom, trgovao se u uskom opsegu oko 4,1 dolara/lbs, što je za više od 5% manje u odnosu na sedmomesečni maksimum od 4,3 dolara, dotaknutog krajem januara, pošto su uporni strahovi od globalne recesije koja slabi potražnju nadoknadila bikovske opklade za Kina se ponovo otvara. Napredne ekonomije, predvođene Federalnim rezervama, podigle su kamatne stope brzinom bez presedana, što je značajno doprinelo pooštravanju finansijskih uslova i izazvalo zabrinutost zbog oštrog ekonomskog usporavanja. Što se tiče ponude, MMG, kineska rudarska kompanija, rekla je da je njen rudnik bakra Las Bambas u Peruu obezbedio neophodne zalihe, što mu je omogućilo da nastavi proizvodnju po smanjenoj stopi nakon što su blokade puteva sprečile dolazak sirovina.
Pšenica
Cena pšenice blagi rast na 294,75 evra.

Fjučersi na pšenicu u Čikagu pokušali su da se oporave i približili su se 7,7 dolara po bušelu u februaru, u odnosu na skoro jednoipogodišnji minimum od 7,2 dolara krajem januara, dok su trgovci balansirali ohrabrujuće izglede ponude i izglede za veću globalnu potrošnju. U svom februarskom VASDE izveštaju, Ministarstvo poljoprivrede SAD predvidelo je povećanje zaliha, potrošnje, trgovine i zaliha za 2022/23, sa većom proizvodnjom u Rusiji i Australiji i većom potrošnjom hrane i rezidualnom potrošnjom u Kanadi, EU i Rusiji više nego nadoknađujući niže hranu, seme i industrijsku upotrebu u Bangladešu. Istovremeno, FAO je procenio proizvodnju pšenice u 2022. na rekordnih 794 miliona tona, podstaknutu većom proizvodnjom iz Rusije i Australije. Očekuje se da je proizvodnja pšenice u Australiji dostigla istorijskih 37 miliona tona u 2022-23, dok je Rusija takođe prijavila rekordne žetve i zalihe.
Kukuruz
Cena u blagom padu – 677,80 $.
Fjučersi na kukuruz u Čikagu bili su blizu 6,8 dolara po bušelu, što je i dalje blizu najvišeg nivoa od novembra 2022. godine, usred poremećaja u lancu snabdevanja, rastućih troškova proizvodnje i povećane globalne potražnje. Rat u Ukrajini, koji čini 15% svetskog izvoza kukuruza, uz kasnu sadnju u SAD i suvo vreme u zemljama Južne Amerike, nastavio je da utiče na proizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede SAD procenilo je ukupnu proizvodnju kukuruza u 2022. na 13,730 milijardi bušela, što je 1,4% manje u odnosu na poslednju procenu iz novembra i 9% u odnosu na procenu iz 2021. od 15,074 milijardi bušela. U međuvremenu, potražnja najvećih potrošača SAD i Kine, posebno u industrijama kao što je sektor stočne hrane, dodatno je porasla. Kina je spremna da poveća kupovinu kukuruza nakon što se njena ekonomija ponovo otvorila nakon produženih blokada zbog COVID-19.
Drvo
Pad cene na – 419,60 $ / t.
Fjučersi za drvo u Čikagu su se pomerili ispod granice od 450 dolara za hiljadu stopa jer su uporni strahovi od globalne recesije koja je smanjila potražnju dovela do izvesnog uzimanja profita nakon što je masovno povećanje cena dovelo do najvišeg tromesečnog maksimuma početkom februara.
Ipak, osnove u drvnom kompleksu i dalje su podržane ograničenim zalihama i izgledima za oporavak u izgradnji kuća. Prošle godine, oštar pad cena i slaba tražnja primorali su severnoameričke proizvođače da obuzdaju proizvodnju, ostavljajući zalihe na niskom nivou i izazivajući zabrinutost zbog nestašice ponude tokom građevinske sezone ovog proleća i ranog leta. Istovremeno, raspoloženje graditelja kuća pokazalo je znake dna, i poraslo je prvi put u godini u januaru, uglavnom zbog nižih stopa na hipoteke. Ipak, referentna vrednost ostaje niža za otprilike 70% od svog vrhunca u maju 2021. od oko 1.700 dolara.
Dolar
Dolar u daljem blagom padu na – 1,0678 prema evru.

Rublja
Rublja nastavlja da pada prema evru – 78,7478.

Kriptovalute
Bitcoin u daljem padu na – 21.631 dolara.

Ethereum u padu na – 1.486 dolara.

Branko Dragaš
Investicioni bankar

