Finansijska analiza, 07. maj – 20. maj, 2024

мај 22, 2024

Pregled tržišta

 

finansijska-analiza-07-maj-20-maj-2024

Svet

 

Očekuje se da će globalna ekonomija rasti za 3,1 odsto ove godine i 3,2 odsto sledeće godine. I u obe godine, prema OECD-u, najmnogoljudnija zemlja na svetu, Indija, prednjačiće kao pokretač rasta. Organizacija industrijalizovanih nacija predviđa privredni rast od 6,6 odsto za potkontinent u 2024. i 2025. godini. Indonezija će stoga u obe godine porasti za nešto više od pet odsto, kineski BDP će ove godine porasti za 4,9 odsto, a 2025. za 4,5 odsto.

 

 

SAD

 

Stopa zapošljavanja pada na najnižu od 2014. godine!

 

 

Evo zvaničnih, falsifikovanih podataka.

Početni zahtevi za nezaposlene su neočekivano porasli Od 4. maja, početna potraživanja za nezaposlene iznosila su 231.000 (predviđeno 215.000) nakon prethodnih 209.000 (revidirano sa 208.000). To je bila najveća vrednost od novembra 2023. Indeks tržišta hipotekarnih kredita MBA porastao je sa 192,1 na 197,1 poena u nedelji izveštavanja koja je završila 3. maja. Veleprodajne zalihe su u martu pale za 0,4% na mesečnom nivou (prognoza -0,4%, prethodni mesec -0,4%). Veleprodaja je pala za 1,3% u martu nakon prethodnog +2,0% (revidirano sa +2,3%).

Opadanje radna mesta.

 

 

Propast srednje klase.Novi izveštaj GOBankingRates-a koristio je taj okvir da analizira koliko bi novca trebalo porodici od dve odrasle osobe i dvoje dece u svakoj državi da bi posedovala kuću, automobil i kućnog ljubimca. Izveštaj je sabrao procenjene godišnje osnovne troškove za takvu porodicu, a zatim udvostručio tu cifru.

Koristeći taj okvir, GoBankingRates je otkrio da svih 50 država zahteva više od 100.000 dolara godišnje zarade, prema izveštaju, a 38 država treba više od 140.000 dolara.

 

Prema poslednjem broju BLS-a,  6.429.000 Amerikanaca  se smatra zvanično „nezaposlenim“.

Ali  smatra se da još 99.989.000 Amerikanaca  „nije u radnoj snazi“.

Kada saberete ta dva broja, dobijate više od 106 miliona odraslih Amerikanaca koji trenutno nemaju posao.

Tokom velike recesije 2008. i 2009. godine, ta kombinovana cifra nikada nije dostigla ni 90 miliona.

 

Zvaničan dug.

 

Državni dug — koji meri ono što SAD duguju svojim poveriocima — porastao je na 34.576.488.508.928,92 dolara od srede popodne, prema najnovijim podacima koje je objavilo Ministarstvo finansija.

Poređenja radi, pre samo četiri decenije, državni dug se kretao oko 907 milijardi dolara.

Svakih 90 dana dug poraste za 1.000 milijardi dolara.

 

 

Bogatima ide dobro, ali ostali Amerikanci se muče. Najbogatiji Amerikanci  su   povećali svoje bogatstvo za 195 milijardi dolara samo u Bajdenovih prvih 100 dana na funkciji 2021. godine, i tu se nije zaustavilo. Ekonomista Dejv Brat  primetio je  10. aprila da je bogatstvo 1% najvećeg američkog stanovništva dostiglo rekordnih 44.000 milijardi dolara. Prvih 1% poseduje polovinu pojedinačnih akcija naše zemlje, dok 87% takvih akcija i zajedničkih fondova pripada prvih 10% Amerikanaca.

Bajdenova ekonomija pomaže uber-bogatima, ali je apsolutno pogubna za obične Amerikance.

Bruto domaći proizvod, najšira mera robe i usluga proizvedenih u privredi, porastao je za 1,6 odsto na godišnjem nivou u periodu od tri meseca od januara do marta, saopštilo je Ministarstvo trgovine u prvom čitanju podataka u četvrtak.

To je mnogo niže od povećanja od 2,4% koje su prognozirali ekonomisti LSEG-a i označava naglo usporavanje u odnosu na 3,4% koji smo videli tokom četvrtog kvartala. To je najsporiji tempo rasta u poslednje dve godine.

„Ovo je bio najgori izveštaj u oba sveta — sporiji od očekivanog rasta, viša od očekivane inflacije“, rekao je Dejvid Donabedijan, direktor za investicije CIBC Private Vealth US. „Najveći zastoj je ubrzanje bazne inflacije, a posebno povećanje uslužnog sektora iznad 5% godišnje.

 

Socijalno osiguranje, Medicare, nacionalna odbrana i servisiranje duga čine većinu budžeta vlade SAD. U oblasti nacionalne odbrane trenutno postoji oko 750 američkih vojnih baza u 80 zemalja (tačan broj baza nije poznat jer Pentagon ne objavljuje sve baze). Za podršku ovim bazama, 170.000 američkih vojnika stacionirano je u inostranstvu. Procenjeni vojni budžet je preko 870 milijardi dolara i raste, ne uključujući dodatnu potrošnju za rat u Ukrajini. Samo američki vojni budžet čini 40% globalne vojne potrošnje.

Pored vojne potrošnje, Medicare/Medicaid, socijalno osiguranje i kamate na državni dug predstavljaju još 4.000 milijardi dolara u potrošnji, što, kada se kombinuje sa potrošnjom za odbranu, premašuje ukupan prihod vlade od poreza od 4.700 milijardi dolara. To znači da se ostatak državnog budžeta, od administracije tri filijale do raznih agencija, plaća pozajmljenim novcem. Državna potrošnja iznosi 23,1% BDP-a, dok su poreski prihodi procenjeni na 18,5% BDP-a, s tim da se razlika finansira velikim zaduživanjem.

 

 

Politika sankcija SAD protiv Rusije daje slabe rezultate. S jedne strane, oni sada postaju aktivni u sektoru uranijuma. SAD zabranjuju uvoz ruskog uranijuma. Zabrana predviđa izuzetke kako bi se sprečila nacionalna uska grla. S druge strane, u velikoj meri se opuštate kada je u pitanju energija. Vlada SAD je 29. aprila 2024. suspendovala sankcije ruskim bankama u trgovini energentima do 1. novembra 2024. sa „Opštom licencom NO-81“ ( link ). Interesno orijentisana politika par ekcellence se može videti ovde.

Prema izveštaju ADP-a, u aprilu je u privatnom sektoru otvoreno 192.000 radnih mesta (prognoza 175.000, prethodnog meseca revidirano sa 184.000 na 208.000).

Troškovi rada porasli su za 1,2% (prognoza 1,0%) u prvom kvartalu 2024. godine nakon 0,9% ranije. Glavni razlog za to je povećanje plata u javnom sektoru.

 

Prema Case/Shiller indeksu cena kuća, cene kuća u 20 gradova porasle su za 0,6% na mesečnom nivou i za 7,3% na godišnjem nivou (prognoza 6,7%, prethodnog meseca 6,6%).

Indeks menadžera nabavke iz Čikaga zabeležio je neočekivani pad sa 41,4 na 37,9 poena u aprilu (prognoza 45,0). To je najslabija vrednost od novembra 2022. Indeks poverenja potrošača prema Conference Board-u pao je sa 103,1 (revidirano sa 104,7) na 97,0 poena (prognoza 104,0). To je najniži nivo od jula 2022. Indeks MBA hipotekarnog tržišta je 26. aprila iznosio 192,1, u odnosu na 196,7 pre.

 

FED

 

Komitet za otvoreno tržište Federalnih rezervi zauzeo je pristup politici kamatnih stopa sa čekanjem. Ključna kamatna stopa ostaje 5,25% – 5,50%, a investiciona stopa 5,40%. Međutim, obim budućeg smanjenja bilansa stanja Federalnih rezervi značajno je smanjen sa 60 milijardi dolara na 25 milijardi dolara mesečno.

Sa smanjenim smanjenjem bilansa stanja, Federalne rezerve očigledno žele da skinu pritisak sa tržišta kapitala, nakon što je prinos na 10-godišnje američke trezorske obveznice nedavno značajno porastao, a obim predstojećih emisija za javno finansiranje je ogroman. Između redova, uprkos nedavnim dominantnim „jastrebovim“ izjavama američkih velikana, mogu se videti golubinje perje koje odgovaraju ciljevima na predstojećim američkim izborima.

 

 

Šta čeka Fed? Jednom rečju: na inflaciju. Fed mora vratiti inflaciju na cilj od 2%. Ali inflacija se ne smanjuje. Indeks potrošačkih cena u SAD za mart, objavljen 10. aprila, iznosio je 3,5%. U februaru je bio 3,2%, au januaru 3,1%.

 

 

Prema Birou za ekonomske analize američke vlade, ukupna državna potrošnja u trećem kvartalu 2023. iznosi 10.007,7 milijardi dolara, što čini 36,2% godišnjeg BDP-a od 27.610,1 milijardi dolara. Kako je država platila ove troškove? Naravno, štampanjem novca i izdavanjem obveznica, odnosno državnog duga. Novčana masa M2 iznosila je oko 1.450 milijardi dolara 1979. godine i trenutno iznosi 20.783 milijarde dolara.

 

 

Index javnog duga prema kamatama.

 

 

Pravi cunami troškova federalnih kamata sada jača. To je zato što se ultraniski prinosi od 2007. do 2022. sada prebacuju na trenutne tržišne stope prikazane iznad — u isto vreme kada iznos neplaćenog javnog duga ide u nebo. Kao rezultat toga, godišnja stopa rashoda federalnih kamata dostigla je 1.100 milijardi dolara u februaru i kreće se na 1.600 milijardi dolara do kraja tekuće fiskalne godine u septembru.

 

 

Banke

 

Kad god poverim deo svoje imovine svojoj banci, odustajem od prava svojine i imam samo potraživanja za povraćaj iz prava svojine. Međutim, oni se mogu osporiti, odbiti ili prebiti, iako je klijent uvek u lošijoj poziciji da pruži dokaze: mora da dokaže banci da ima potraživanje.

Danas banka – čak i ako je od poverenja – nije uvek na strani svog klijenta jer se koristi i kao organ javne pomoći klijentu:

  • Poreske uprave imaju slobodan pristup stanju na računu i jednostrano raspolažu njime. putem konfiskacije ili zaduženja .
  • Fondovi socijalnog osiguranja takođe nemilosrdno pristupaju računima korisnika (zaplena) u slučaju grešaka u obračunu, sporova ili navodnih dodatnih potraživanja prema klijentu, posebno zato što banka mora da im u svakom trenutku otkrije stanje na računu.
  • Za veće transfere, zakon o pranju novca zahteva od banke da proveri platioca i primaoca odakle novac dolazi i kuda ide. To znači da klijent više ne može da pristupi svom nalogu bez cenzure. Svaka finansijska institucija morala je da imenuje službenika za pranje novca sa širokim ovlašćenjima.
  • Bankarska tajna je takođe ukinuta jer su svi računi, depoziti, ormarići itd. registrovani kod Federalne poreske uprave. Trenutno se prati nekoliko stotina hiljada naloga, a razne vlasti sprovode onlajn provere naloga.
  • Od 2021. godine Zakon o registru transparentnosti i finansijskim informacijama zahteva da svaki gotovinski depozit i njegovo poreklo moraju biti dokazani. To važi i za prodaju zlata preko 2.500 evra.
  • Uvedeni telefonski i internet monitoring takođe beleži saobraćaj između banke i klijenata.
  • Uvođenjem Zakona o popisu stanovništva, sada se prikupljaju sveobuhvatne informacije o uslovima ličnog života (popis stanovništva i nepokretnosti), koje su dostupne nadležnima za skrining građana.
  • Engleska i Francuska su već dva puta ukrale nemačku imovinu širom sveta, a SAD i EU su sada zaplenile – odnosno eksproprisale – 220 milijardi evra imovine od ruske države i ruskih građana i to su u procesu pronevere ili za Ukrajinu ili za svoje sopstvene svrhe. Međunarodna imovina je stoga još više ugrožena nego nacionalna.

 

Klijent može dobiti nazad novac koji je pozajmio banci samo ako ne samo banka, već svi državni organi i kancelarije daju saglasnost.

 

CBDC

 

Svetska banka je odredila cenu prve digitalne obveznice denominirane u švajcarskim francima koju je izdao međunarodni entitet, objavila je 15. maja. Plaćanje će se vršiti korišćenjem digitalne valute centralne banke na veliko u švajcarskim francima (vCBDC) koju obezbeđuje Švajcarska nacionalna banka. Emisija obveznica će biti vredna 200 miliona franaka (220 miliona dolara) i trajaće sedam godina, sa rokom dospeća 11. juna 2031. Svetska banka je saopštila da je ovo njena najveća emisija obveznica denominiranih u švajcarskim francima od 2009. godine. Obveznice će koristiti distribuirane.

 

EU

 

Prema studiji Ernst & Ioung-a, Evropa i Nemačka posebno privlače manje stranih investicija. Broj novih naselja i proširenja na kontinentu pao je za 4% na 5.694 projekta prošle godine. Nivo ostvaren u 2019. godini će biti promašen za 11%. Francuska je ostala najatraktivnija lokacija (1194 projekta, -5%). Drugo mesto pripalo je Velikoj Britaniji. U suprotnosti sa trendom, Velika Britanija je zabeležila povećanje od 6% na 985 projekata.

Strani softver i IT provajderi posebno su privučeni Velikom Britanijom. U Nemačkoj je pad bio kritičan od 12% na 733 projekta. Originalni zvuk E&I: „Industrijske investitore odvraćaju recesivno okruženje, visoke cene energije i zabrinutost za sigurnost snabdevanja energijom. Kompleksna birokratija i visoki troškovi radne snage nastavljaju da ograničavaju sposobnost Nemačke da privuče više stranih kompanija.“

BDP pozitivniji od očekivanog.

 

 

ECB

 

Prema zvaničnoj statistici, količina gotovine koju izdaje iznosi skoro 30 milijardi novčanica u ekvivalentnoj vrednosti od 1.570 milijardi  evra i 148 milijardi kovanica u ekvivalentnoj vrednosti od 33,5 milijardi evra.

Ukupan iznos evra porastao sedam puta od 2002. godine na preko

1.500 milijardi evra.

ECB je, s druge strane, sada potpuno korumpirana političkom dominacijom i imunim članovima odbora i stalno proširuje ponudu novca u skladu sa političkim smernicama, posebno Evropske komisije, na primer davanjem kredita od oko 3 triliona. Evro u EU, iako ova druga nema za cilj da bude finansijska unija, nema sopstveni prihod od poreza, a samim tim ni mogućnosti otplate osim ako joj države članice ne daju novac za to (što više nije moguće) i koja stoga više nema bilo kakva ograničenja duga pošto fon der Lajen, koja je takođe kontroverzna sa korupcijom, čak želi da proizvoljno proneveri eksproprisanu rusku imovinu da bi platio rat u Ukrajini ili za sebe.

Dostupna novčana masa (M1) u opticaju se već petostruko povećala sa 1,9 milijardi evra u 2000. na 10,2 (2021). Dakle, ECB ima više od 10 triliona evra.

 

 

Rusija

 

Rusija je na Antarktiku otkrila ekvivalent od 511 milijardi barela nafte.

Ruska gasna kompanija Gasprom prijavila je rekordan gubitak za 2023. godinu. Prema podacima kompanije, gubitak je iznosio 629 milijardi rubalja, što je ekvivalent od skoro sedam milijardi dolara. Prema doslednim medijskim izveštajima, to je prvi gubitak od 1999. godine.

U 2022. i dalje je postojao profit od 1,23 triliona rubalja. Analitičari su takođe očekivali mali profit ove godine. Akcije državnog preduzeća pale su za više od četiri odsto nakon objave, a sada je pod znakom pitanja posebno očekivana dividenda.

 

Neto gubitak je posledica ograničenih isporuka gasa u Evropu, tradicionalno najvažnije tržište Gasproma. Kremlj je oštro ograničio isporuke Evropi u znak odmazde za sankcije nakon početka rata u Ukrajini. Iako Gasprom nastavlja da snabdeva gasom gasovodima nekoliko evropskih zemalja, Međunarodna agencija za energetiku procenjuje da su isporuke gasa Evropi prošle godine pale na najniži nivo od ranih 1970-ih.

Neto odliv kapitala iz Rusije u prvom kvartalu porastao je na 28 milijardi dolara, prema proračunima Visoke škole ekonomije Nacionalnog istraživačkog univerziteta (Izvestija ih je proučavala). Reč je o pravnom prometu i sredstvima na računima građana i preduzeća Ruske Federacije u stranim jurisdikcijama. Početkom prošle godine cifra je bila jedan i po puta manja. Glavni razlog su poteškoće u vraćanju devizne zarade u zemlju zbog problema sa plaćanjem, objasnili su stručnjaci. To utiče na kurs rublje, koji će, prema prognozi Ministarstva energetike, oslabiti do kraja 2024. godine.

 

 

Evrostat je objavio podatke prema kojima je Evropska unija u junu prošle godine iz Ruske Federacije uvezla duplo više đubriva nego 2022. godine. Tako je uvoz ruskog đubriva na rekordnom nivou i čini trećinu ukupnog uvoza.

 

Kina

 

Snažan trgovinski bilans, povećanje izvoza i uvoza (= veća aktivnost) Od aprila, trgovinski bilans je pokazao aktivan bilans od 72,35 milijardi USD (prognoza: 77,5 milijardi USD), u poređenju sa prethodnih 58,55 milijardi USD. Izvoz je povećan za 1,5% na godišnjem nivou (prognoza 1,5%), dok je uvoz porastao za 8,4% na godišnjem nivou (prognoza 4,8%).

 

Indija

 

Rezervna banka Indije ( RBI ) preduzela je korake koji ukazuju na potencijalno povećanje transfera dividendi vladi u odnosu na prethodnu godinu, što bi moglo da pruži značajan podsticaj finansijskoj poziciji vlade. Ovaj transfer bi mogao da pređe granicu od 1 lakh kruna. U nedavnom potezu, RBI je značajno smanjio vladino zaduživanje putem državnih zapisa za 60.000 kruna, efektivno smanjivši iznos sredstava koje bi Centar prikupio kroz ove kratkoročne instrumente, navodi se u izvještaju ET-a Bhaskara Dutte.

 

Afrika

 

Desetina stanovništva u ratom razorenom Sudanu pati od akutne gladi. Paramilicija pljačka zemlju, proizvodnja žitarica opada, a cene hrane vrtoglavo rastu. Deca su glavne žrtve.

U nekim oblastima Sudana zahvaćenog građanskim ratom, ljudi jedu prljavštinu da bi preživeli. Skoro pet miliona od 49 miliona je u akutnom riziku od gladi. „Rat u Sudanu izazvao je najveću svetsku krizu gladi“, kaže Anet Hofman iz holandskog istraživačkog centra Clingendael. „Verovatno ćemo videti glad kakvu nismo videli decenijama.

Sudanska vojska i paravojna milicija RSF već skoro godinu dana vode krvavu borbu za vlast u toj istočnoafričkoj zemlji. Obe zaraćene strane pljačkaju zalihe pomoći i sprečavaju najosnovnije da stignu u krizna područja, izvještavaju razvojni radnici. Otac u izbegličkom kampu Al Lait u jugozapadnom Sudanu kaže za Rojters kako njegova žena i deca stalno kotrljaju kugle zemlje i jedu ih.

 

Usred sve veće zabrinutosti za stabilnost američke ekonomije, nekoliko afričkih i bliskoistočnih zemalja počelo je da povlači svoje zlatne rezerve iz SAD poslednjih meseci, izveštava Hjuston post . Ovaj trend označava značajan pomak u globalnoj ekonomskoj dinamici i naglašava rastući skepticizam nacija u pogledu tradicionalnog statusa sigurnog utočišta američkog dolara i američkih finansijskih institucija.

Odluka da se zlatne rezerve vrate kući nije samo simbolična, već odražava dublju nelagodnost u ovim zemljama zbog putanje američke ekonomije. Zemlje koje preduzimaju takve mere uključuju Nigeriju, Južnu Afriku, Ganu, Senegal, Kamerun, Alžir, Egipat i Saudijsku Arabiju, koje sve predstavljaju glavne regione Afrike i Bliskog istoka.

Glavni razlog povlačenja je pogoršanje ekonomske situacije u SAD. Uporna inflacija, rastući dug i zabrinutost oko sposobnosti Federalnih rezervi da održe stabilnu monetarnu politiku oslabili su poverenje u američki dolar, navodi se u članku. Pored toga, geopolitičke tenzije i neizvesnosti u trgovinskim odnosima podstakle su strahove stranih vlada.

Za zemlje Afrike i Bliskog istoka obezbeđivanje zlatnih rezervi nije samo pitanje ekonomske opreznosti, već i strateški imperativ. Zlato se oduvek smatralo zalogom vrednosti u ekonomski turbulentnim vremenima, obezbeđujući zaštitu od devalvacije valute i geopolitičke nestabilnosti. Repatrijacijom svojih zlatnih rezervi, ove zemlje žele da se zaštite od moguće finansijske zaraze i obezbede svoje bogatstvo kod kuće.

 

Nemačka

 

Prema kvartalnom istraživanju Instituta IFO, nedostatak narudžbi u nemačkoj ekonomiji se pogoršao u aprilu. Nedostatak porudžbina prijavilo je 39,5% industrijskih preduzeća, nakon 36,9% u januaru. U industriji, energetski intenzivni sektori su posebno pogođeni slabim novim poslovanjem. U sektoru usluga, učešće je blago poraslo sa 32,1% na 32,4%.

Industrijska proizvodnja je pala za 0,4% na mesečnom nivou u martu na koji se izveštaj odnosi (prognoza -0,6%). Vrednost prethodnog meseca je revidirana sa +2,1% na +1,7%. Kao rezultat toga, konsenzus prognoza za dvomesečni period februar/mart promašena je za 0,2%. Došlo je do pada od 3,35% na godišnjem nivou (prethodni mesec revidiran sa -4,76% na -5,16%). Španija: Industrijska proizvodnja je u martu pala za 1,2% na godišnjem nivou. Vrednost prethodnog meseca je revidirana sa +1,5% na +1,3%.

 

Francuska

 

Paradajz po ceni više od 34 evra po kg – „zagovaranje glasanja za zaštitu životne sredine“.

Mark Tuati –  u aprilu, prema Bankue de France, poslovna insolventnost je dostigla vrhunac od avgusta 2016. godine. Izuzimajući mikro preduzeća, ona su premašila svoj prethodni istorijski rekord iz septembra 2009. godine za 6,5%.

 

 

Velika Britanija

 

Kao što se i očekivalo, Banka Engleske je ostavila ključnu kamatnu stopu na 5,25%. Dva od devet članova glasala su za smanjenje stope (poslednji sastanak sa jednim članom).

Ranije ove godine Laburistička partija je ugostila poslovne lidere na dan druženja na igralištu za kriket Oval u Londonu. Predstavnik Skanske, građevinske kompanije, izazvao je Džonatana Rejnoldsa, partijskog poslovnog sekretara u senci. Problemi sa velikim infrastrukturnim projektima umanjili su atraktivnost Britanije, rekla je ona. Šta je mogla da kaže svom odboru u Švedskoj da ih natera da ponovo procene? Odgovor g. Reinoldsa: on bi lično otišao u Stokholm da izađe na teren.

Taj trenutak je uhvatio upečatljivo udvaranje Laburističke partije u poslu pod vođstvom Sir Keira Starmera. Između njih, ser Keir, gospodin Rejnolds i Rejčel Rivs, kancelarka u senci, susreli su se sa skoro svim ftse 350, najvećim britanskim kompanijama na berzi, u ciklusu doručka koje je stranka nazvala „ofanzivom dimljenog lososa“ (klimovanje na „ofanzivu koktela od kozica“ u kojoj je ser Toni Bler udvarao Gradu pre nego što je preuzeo vlast 1997.).

 

Austrija

 

Austrijska privreda, kao i nemačka, ove godine neće moći da prati uzlet u drugim industrijalizovanim zemljama. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) očekuje samo rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,2 odsto u obe zemlje. Tek naredne godine biće snažnijeg povećanja od 1,5 odsto u Austriji i 1,1 odsto u Nemačkoj, kako je ta organizacija saopštila u četvrtak.

Poređenja radi: U OECD-u u celini – koji sada uključuje dobrih tri desetine zemalja – očekuje se rast od 1,7 odsto ove godine, koji se očekuje da će porasti na 1,8 odsto 2025. godine. Od 0,7 i 1,5 odsto, takođe se očekuje više za evrozonu nego za Austriju i Nemačku.

Nove prognoze OECD-a i resora finansija vide mnogo manji budžetski deficit nego što je izračunao Fiskalni savet. Gde su tri milijarde evra dodatne potrošnje?

 

Italija

 

Maloprodaja je ostala nepromenjena u odnosu na prethodni mesec od marta (prethodni mesec +0,1%). Na godišnjem nivou došlo je do povećanja od 2,0% nakon prethodnih 2,4%.

 

 

Argentina

 

Kako siromaštvo raste, nevladine organizacije traže državnu podršku za pet miliona koji žive u vilama.

Oko 12% stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima u Argentini. Stanovnicima je potrebna državna podrška da poboljšaju svoj položaj. Nedostatak obrazovnih, radnih i društvenih mogućnosti šteti omladini nacije.

Siromaštvo je u aprilu pogodilo 48,9 odsto stanovništva, što je oko 29,4 miliona ljudi, pokazala je studija Univerziteta Torkuato di Tela.

Broj siromašnih porastao je za 0,6 odsto u šestomesečnom periodu između novembra 2023. i aprila 2024. u poređenju sa oktobar-mart 2023. Nivo siromaštva je porastao za neverovatnih 7,2 poena u odnosu na podatke objavljene prošlog decembra.

 

Japan

 

U četvrtak uveče cena jena je na momente naglo porasla. Ovo je zauzvrat izazvalo pad vrednosti dolara. Uspon nije dugo trajao, ali je podstakao spekulacije o ponovnoj intervenciji.

Još jedan nagli rast jena, koji mesecima slabi u odnosu na dolar, podstakao je spekulacije da će Japan ponovo intervenisati na deviznom tržištu. U četvrtak uveče cena jena je na momente naglo porasla. Ovo je zauzvrat izazvalo pad vrednosti dolara. Uspon jena nije dugo trajao: dolar je već u četvrtak ujutru ponovo rastao.

Nagli rast cene jena desio se nakon zatvaranja američke berze i nakon završetka konferencije za novinare predsednika Federalnih rezervi SAD Džeroma Pauela o aktuelnoj odluci o kamatnoj stopi.

Jen je potcenjen.

 

 

Saudijska Arabija

 

Odluka Saudijske Arabije da povuče svoje zlatne rezerve iz SAD izazvala je šok na globalnim tržištima. Potez kraljevine se smatra strateškim manevrom za zaštitu svojih finansijskih sredstava usred rastućih geopolitičkih tenzija i neizvesnosti u regionu. Egipat i Južna Afrika, dve druge velike ekonomije, takođe su preduzele korake za repatrijaciju svojih zlatnih rezervi, što ukazuje na koordinisane napore afričkih i bliskoistočnih zemalja da smanje svoju zavisnost od američkih ekonomskih rizika, navodi Hjuston post. Iako neposredni uticaj na američku ekonomiju može biti ograničen, dugoročne posledice ovog trenda su duboke i mogle bi da transformišu globalni finansijski pejzaž.

 

Švajcarska

 

Malo je verovatno da će odlaganje promene kamatnih stopa u SAD u početku imati bilo kakav uticaj na monetarnu politiku Švajcarske narodne banke (SNB). Povećanjem kamatnih stopa u martu i smanjenjem kamatnih stopa za 25 baznih poena na 1,5 odsto, preuzela je prednost u pogledu stabilne ekonomije i relativno niske inflacije.

I od tada, ekonomski podaci potvrđuju pretpostavke na kojima je odbor opravdao taj potez. Martovska inflacija je ponovo oslabila na 1,0 odsto. A cene u aprilu, koje su neočekivano nešto značajnije porasle, uz rast indeksa potrošačkih cena od 1,4 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, i dalje su znatno ispod gornje granice ciljanog raspona od 0 do 2 odsto.

Bazna inflacija, bez energenata ili svežih i sezonskih proizvoda, porasla je za 1,2 odsto. Upadljivo je i to da su inflaciju prvenstveno pokretale cene domaće robe (+2,0 odsto), dok su cene uvozne robe (-0,4 odsto) blago pale. Posle dva kruga povećanja zakupnine zbog veće referentne kamatne stope, cena zakupnine stana u maju je bila 2,8 odsto veća nego prethodne godine.

Uprkos rastućoj inflaciji, znaci za dalje smanjenje kamatnih stopa od strane SNB-a ove godine su i dalje zeleni, smatraju ekonomisti. Postoje znaci ekonomskog oporavka i nastavka dezinflacije u susednim zemljama EU. Prvo smanjenje kamatne stope ECB u junu, za koje se očekuje da će biti više od izvesnog, takođe će verovatno proširiti delokrug delovanja SNB-a.

 

Stabilnost cena i kurs švajcarskog franka

Predsednik SNB Tomas Džordan nedavno se ponovo osvrnuo na uspehe u ostvarivanju primarnog cilja centralne banke: stabilnost cena. On je naglasio da ćemo se i dalje fokusirati prvenstveno na podatke. A kurs između franka i evra i dolara će verovatno igrati važnu ulogu u narednim mesecima.

Podaci o švajcarskoj inflaciji, koji su bili veći od očekivanih, u četvrtak ujutru su doveli do ponovnog primetno apresijacije franka.

 

Španija

 

Industrijska proizvodnja je u martu pala za 1,2% na godišnjem nivou. Vrednost prethodnog meseca je revidirana sa +1,5% na +1,3%.

 

Švedska

 

Centralna banka snizila ključnu kamatnu stopu Kao što se i očekivalo, Švedska centralna banka (Riksbank) je snizila ključnu kamatnu stopu sa 4,00% na 3,75%

 

Kanada

 

Kanada je u martu zabeležila iznenađujući trgovinski deficit od 2,28 milijardi kanadskih dolara (1,66 milijardi dolara), najveći u poslednjih devet meseci, pošto je izvoz pao brže od uvoza, prema podacima objavljenim u četvrtak, prenosi Rojters . Ukupan izvoz je pao za 5,3% u martu, uglavnom zato što je izvoz sirovog zlata pao sa rekordnog nivoa u februaru. Izvoz metalnih proizvoda i nemetalnih minerala, koji uključuje potkategoriju zlata, u martu je opao za 17,4%. Uvoz je opao za 1,2%, predvođen elektronikom, metalnim rudama i nemetalnim mineralima.

 

Veštačka intelegencija

 

Na pragu doba veštačke inteligencije, preduzetnik Aleks Blanija predvodi kontroverzni projekat čiji je cilj verifikacija ljudskosti u svetu koji je sve digitalniji.

Blanija je izvršni direktor Tools for Humaniti, kompanije koja stoji iza Vorldcoin, projekta kriptovalute koji ljudima plaća skeniranje šarenice kako bi kreirali neku vrstu digitalnog pasoša. Kompanija, koju su suosnivali šef kompanije ChatGPT OpenAI, Sem Altman i Maks Novendstrn, obećava digitalnu utopiju, ali se suočila sa optužbama da koristi građane iz zemalja sa niskim prihodima koji predaju dragocene biometrijske podatke dozvoljavajući skeniranje njihovih očiju preko Vorldcoin-ovih futurističkih kugli. I dok su pod lupom u nekoliko zemalja – uključujući Argentinu gde su skenirali najmanje 500.000 očnih jabučica – Blania brani projekat kao plemeniti pokušaj da se reši složeni problem digitalnog identiteta dok internet preplavljuju programi zasnovani na veštačkoj inteligenciji i botovi.

 

On se nada da će se protokol Vorldcoin koristiti za stvaranje boljeg digitalnog ekosistema gde bi kriptografska verifikacija mogla biti jedan od retkih načina za izgradnju poverenja na mreži. On je takođe optimista da će AI stvoriti bum produktivnosti koji će omogućiti ljudima da rade manje, delimično opravdavajući potrebu za univerzalnim osnovnim prihodom. Ipak, ostaju ozbiljna pitanja o predaji nečijih jedinstvenih ličnih podataka grupi tehničara iz San Franciska.

 

Električni automobili

 

Fordova jedinica za električna vozila izvestila je da su gubici u prvom tromesečju porasli na 1,3 milijarde dolara, ili 132.000 dolara za svako od 10.000 vozila koje je prodalo u prva tri meseca ove godine, što je pomoglo da se ukupna zarada kompanije smanji.

Ford je, kao i većina proizvođača automobila, najavio planove za prelazak sa tradicionalnih vozila na gas na električna vozila u narednim godinama. Ali to je jedini tradicionalni proizvođač automobila koji je objavio rezultate svoje maloprodajne prodaje električnih vozila. A rezultati koje su objavili u sredu pokazuju još jedan znak pritiska na profit na poslovanje EV u Fordu i drugim proizvođačima automobila.

Američke 100% tarife na kineska električna vozila: loša politika, lošije vođstvo.

 

Kompanije

 

Proizvođač iPhone-a najavio je gigantski program otkupa akcija. Međutim, kvartalni podaci bili su sve samo ne senzacionalni.

Eplove brojke koje su predstavljene u četvrtak uveče vratile su sećanja na one iz Tesle nedelju dana ranije: nekada brzorastuća tehnološka kompanija predstavila je prilično loše brojke, ali su akcije i dalje skočile jer su akcionari očekivali još gore brojke.

Apple je u prvom kvartalu ostvario prodaju od 90,75 milijardi dolara. Godinu dana ranije iznosio je 94,8 milijardi dolara. Operativni profit je pao sa 28,3 na 27,9 milijardi dolara, neto profit sa 24,2 na 23,6 milijardi dolara. Međutim, zarada po akciji od 1,53 dolara bila je iznad očekivanja analitičara. Eksperti su takođe očekivali još veći pad prodaje. Uz Teslu, Apple je jedna od dve akcije Magnificent Seven (sedam tehnoloških akcija koje su prošle godine podigle indekse) koje su u minusu od početka godine ove godine. Jedan od razloga je verovatno činjenica da Apple već dugo nije proizveo „novu veliku stvar“ poput iPhone-a 2007. godine; Malo je verovatno da će Apple Vision Pro data naočare za sada imati drastičan uspeh. Drugi je slab rast u osnovnom poslovanju.

 

Akcije

 

DOWJ – 40.148

 

 

DAX – 18.781

 

 

S&P 500 – 5.303

 

 

NASDAQ  100 – 16.685

 

 

Zlato

 

Cena zlata na – 2.435 $ / unca.

 

 

U prvom kvartalu 2024. kineska potražnja za zlatnim polugama i kovanicama skočila je 68% u odnosu na isti period prošle godine, dostigavši 110,5 tona. U Kini je u toku prava zlatna groznica, a mnogi na Zapadu i dalje ne razumeju šta se dešava.

Zlato je u ponedeljak skočilo na 2.440 dolara za uncu, postigavši novi rekord, vođeno rastućim optimizmom da će Federalne rezerve uskoro smanjiti kamatne stope i povećanu potražnju za imovinom zaštićenom utočištem usred potencijalne eskalacije geopolitičkih tenzija. Iranski predsednik Ebrahim Raisi poginuo je u padu helikoptera, što je izazvalo političku neizvesnost na Bliskom istoku. Istovremeno, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman odložio je put u Japan zbog zdravlja kralja Salmana. Prošle nedelje, podaci koji pokazuju znake usporavanja potrošačke inflacije u SAD i odugovlačenja maloprodaje, dali su Fed-u više slobode da započne monetarno ublažavanje. Tržišta se već klade da će do prvorazrednog smanjenja doći u septembru. Investitori će uzeti više znakova od nekoliko zvaničnika Fed-a koji će govoriti ove nedelje. Pored toga, jaka kupovina centralne banke, posebno od strane Kine, koja je želela da smanji svoju zavisnost od američkog dolara, dodatno je podržala trend.

 

Srebro

 

Srebro na – 31,75 $ / uncu.

 

 

Cene srebra porasle su na 31,6 dolara po unci, što je najviši nivo od decembra 2012. godine, čime je rast od početka godine dostigao skoro 33%. Rast cena srebra je usko vezan za uzlazni trend na tržištu zlata, usred optimizma da će Fed uskoro početi da smanjuje kamatne stope, pri čemu će prvo smanjenje početi već u septembru. Pored toga, privlačnost srebra kao sigurnog utočišta pojačana je usred potencijalne eskalacije geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku nakon što su iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahjan poginuli u padu helikoptera. Konačno, beli metal nastavlja da ima koristi od njegove upotrebe u solarnim panelima, za koje se očekuje da će ove godine dostići rekord i gurnuti tržište srebra u četvrti uzastopni deficit.

 

Nafta

 

Cena nafte  WTI porasla na – 79,89– BRENT cena  na 88, 45 $/barel.

 

WTI – 79,89 $ / barel

 

Fjučersi na naftu VTI porasli su u ponedeljak iznad 80 dolara za barel, što je najviši nivo do sada ovog meseca, i produžio rast od 2,3 odsto prošle nedelje, usred povećanja geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahjan poginuli su u padu helikoptera, dok je prestolonaslednik Saudijske Arabije Mohamed bin Salman odložio planirano četvorodnevno putovanje u Japan zbog zabrinutosti za kraljevo zdravlje. Štaviše, događaji kao što su ukrajinski napadi na ruske rafinerije i raketni napad Huti na naftni tanker za Kinu u Crvenom moru dodatno su povećali neizvesnost tržišta. Na drugom mestu, najnoviji izveštaj OPEK-a ukazuje da su zemlje članice premašile ograničenje proizvodnje za 568.000 barela dnevno u aprilu, ali su zadržale solidne projekcije potražnje od 2,25 miliona barela dnevno u 2024. i 1,85 miliona barela dnevno u 2025. Investitori sada gledaju unapred na OPEC-ove sastanak 1. juna gde će grupa odlučivati o politici proizvodnje nakon drugog kvartala.

 

BRENT – 83,82 $ / barel

 

Fjučersi na naftu Brent porasli su u ponedeljak iznad 84 dolara za barel, što je najviši nivo do sada ovog meseca, i produžio rast od 1,4 odsto prošle nedelje, usred povećanja geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahjan poginuli su u padu helikoptera, dok je prestolonaslednik Saudijske Arabije Mohamed bin Salman odložio planirano četvorodnevno putovanje u Japan zbog zabrinutosti za kraljevo zdravlje. Štaviše, događaji kao što su ukrajinski napadi na ruske rafinerije i raketni napad Huti na naftni tanker za Kinu u Crvenom moru dodatno su povećali neizvesnost tržišta. Na drugom mestu, najnoviji izveštaj OPEK-a ukazuje da su zemlje članice premašile ograničenje proizvodnje za 568.000 barela dnevno u aprilu, ali su zadržale solidne projekcije potražnje od 2,25 miliona barela dnevno u 2024. i 1,85 miliona barela dnevno u 2025. Investitori sada gledaju unapred na OPEC-ove sastanak 1. juna gde će grupa odlučivati o politici proizvodnje nakon drugog kvartala.

 

Gas

 

Prirodni gas – 2,67 $,

 

 

Fjučersi prirodnog gasa u SAD porasli su na 2,6 dolara/MMBtu, najviše u poslednja četiri meseca, nakon što je EIA izvestila o izgradnji skladišta manjeg nego što se očekivalo. Američke komunalne kompanije dodale su 70 milijardi kubnih stopa (bcf) gasa u skladište prošle nedelje, ispod očekivanja tržišta o povećanju od 76 bcf. Međutim, izveštaj je takođe pokazao da su američke zalihe gasa 30,8% iznad petogodišnjeg proseka. S druge strane, američka proizvodnja gasa opala je za oko 10% do sada u 2024. nakon što je nekoliko energetskih kompanija, uključujući EKT i Chesapeake Energi, odložilo završetak bušotina i smanjilo druge aktivnosti bušenja.

Gledajući unapred, vremenske prognoze ukazuju na prelazak na temperature koje su toplije od normalnih do 31. maja, što će dovesti do povećane potrošnje gasa u generatorima kako bi se zadovoljile potrebe za električnom energijom za klimatizaciju. Takođe, tokovi gasa u glavne američke fabrike za izvoz LNG porasli su u maju od aprila, sa povratkom na punu uslugu Freeporta.

 

TTF u Evropi na -31,9 euro

Evropski fjučers prirodnog gasa skočio je na preko 31 €/MVh, što je predstavljalo dvonedeljni maksimum jer su geopolitičke tenzije podstakle strah od prekida snabdevanja. Smrt iranskog predsednika Ebrahima Raisija i ministra spoljnih poslova Hoseina Amirabdolahijana u padu helikoptera, zajedno sa saudijskim prestolonaslednikom princom Muhamedom bin Salmanom koji je odložio planiranu posetu Japanu, dodali su neizvesnost. I dalje postoji zabrinutost u vezi sa protokom ruskog gasa kroz Ukrajinu jer ključni petogodišnji sporazum koji reguliše tranzit ruskog gasa kroz susedne zemlje ističe krajem 2024. Sa druge strane, toplije vreme je dovelo do smanjenja potražnje, što je omogućilo ubrizgavanje u skladište i dovođenje evropskih skladišta gasa na 66,8% kapaciteta.

 

Metali

 

Grupa CME , koja upravlja, između ostalog, njujorškom robnom berzom COMEKS, juče je objavila najnovije podatke o obima trgovanja na fjučers tržištu za april 2024. Prema informacijama, u proseku se trgovalo sa 26,5 miliona ugovora dnevno. meseca, što je novi rekord odgovara. Ovo predstavlja povećanje od 33% u poređenju sa istim periodom prošle godine, sa dvocifrenim rastom u svim klasama imovine.

U proseku, na tržištu metalnih fjučersa u aprilu se trgovalo 65 odsto više ugovora dnevno nego u istom periodu prošle godine, takođe rekord. Prosečan dnevni obim trgovanja bio je 1 milion ugovora dnevno, u poređenju sa 801.000 ugovora dnevno u martu i 615.000 ugovora dnevno u aprilu 2023.

 

Bakar

 

Cena bakra  na  – 10.668 $ / t.

 

Fjučersi bakra dostigli su rekordnih 5,15 dolara po funti pre nego što su se u ponedeljak zadržali iznad 5,1 dolara, jer su snažna očekivanja tražnje i mala ponuda pojačali zabrinutost zbog potencijalnih nestašica. Kineska vlada je objavila da će kupiti neprodati stambeni inventar kako bi se borila protiv prevelike ponude i ograničila neizvršenje obaveza za investitore u nevolji. Ovo je povrh stimulacije od 1 bilion CNI kroz izdavanje obveznica sa dugim rokom ove godine, uglavnom usmerenih na infrastrukturu. Ovo je povećalo opklade na potrošnju bakra zbog njegove ključne uloge u elektrifikaciji, od skladištenja energije u mreži do infrastrukture centara podataka. Zauzvrat, niska dostupnost bakra omela je prognoze proizvodnje za topionice u Kini, odgovorne za više od polovine globalne ponude. Nade o dodatnom snabdevanju iz rudnika su nejasne, pošto su visoki troškovi posvećenosti novim projektima naveli gigantske rudare na M&A aktivnosti umesto na nove projekte, što je nedavno naslovljeno drugim pokušajem BHP-a da kupi Anglo American.

 

 

Aluminijum

 

Cena na – 2.619,5 $ / t.

 

Fjučersi na aluminijum su u maju porasli na 2.600 dolara po toni, što je najviše od skoro dvogodišnjeg maksimuma od 2.670 dolara 22. aprila, prateći široke dobitke za glavne osnovne metale, dok su tržišta nastavila da procenjuju dostupnost za ključna podeljena tržišta. Zalihe LME na nalogu u malezijskom Port Klangu nastavile su da rastu pre ključnog roka za isporuku 15. maja, povećavajući zabrinutost zbog neizvesnog snabdevanja za glavne zapadne klijente pošto porast naloga u ključnom skladištu odražava odluku trgovačkih giganata da iskoriste nove pravila ugovora nakon sankcija SAD i Velike Britanije za ruski aluminijum, ugrožavajući dostupnost. Dalje, problemi u ruskom železničkom sistemu ometali su trgovinu sa Kinom, ograničavajući vanberzansko snabdevanje od najvećeg svetskog potrošača. Pored toga, neizvesnost u vezi sa meteorološkim uslovima u ključnom kineskom regionu Junan ugrozila je dostupnost hidroelektrične energije za proizvođače, dodatno podržavajući cene.

 

 

Uranijum

 

Cena na – 90,,95 $ / funta.

 

Cene uranijuma su pale na 91 dolar po funti sa dvomesečnog maksimuma od 94 dolara 8. maja pošto su tržišta procenila uticaj koji američka zabrana ruskog nuklearnog goriva može imati na njegovu dostupnost. Predsednik Bajden je potpisao zakon o zabrani uvoza obogaćenog uranijuma iz Rusije, koji je, prema poslednjim procenama, odgovoran za četvrtinu američkih i oko polovinu globalne ponude.

Dok su cene uranijuma naglo porasle zbog mogućnosti zabrane Vašingtona i mogućnosti da će Moskva uzvratiti strožim zabranama izvoza, fleksibilnost i odustajanje od zakona ublažili su uticaj oskudnog snabdevanja. Ipak, smanjenje proizvodnje ruda uranijuma iz Kanade i Kazahstana, zajedno sa dugoročnim prognozama tražnje, održalo je rast cena od kraja 2023. Nedavno su SAD i 20 drugih zemalja objavile planove da utrostruče svoju nuklearnu energiju do 2050. godine. Kina prednjači u nuklearnoj energiji, trenutno gradi 22 od 58 globalnih reaktora, dok je Japan ponovo pokrenuo projekte izgradnje nuklearnih reaktora.

 

Litijum

 

Cena 105.000 CNI / t.

 

Cene litijum karbonata bile su na 105.000 CNI po toni u maju, trgovajući u uskom rasponu od dostizanja najniže vrednosti za dve i po godine u februaru usred tekućeg viška sirovina za proizvođače baterija za električna vozila. Industrija električnih vozila i dalje se suočava sa opadanjem prezasićenosti baterijama širom lanca snabdevanja, ali kineski proizvođači litijuma su nastavili da proširuju kapacitete i traže nove rezerve, povećavajući očekivanja viškova. Pored toga, nada da će se tržište na kraju izbalansirati dovela je do toga da je Čile postavio planove da udvostruči proizvodnju za drugog najvećeg svetskog proizvođača u narednoj deceniji. Takav razvoj događaja prati smanjenje cena baterija jer su proizvođači električnih vozila nastavili da iskorištavaju prednosti visokih zaliha ulaznih materijala i gotovog proizvoda od obimnih subvencija iz Pekinga 2022. Uz to, sve veće tarife iz SAD i trgovinske barijere iz EU podigle su neizvesnost u pogledu sposobnosti Kine da nadoknaditi usporavanje potražnje EV sa većim izvozom.

 

Pšenica

 

Cena pšenice na  247 evra / t.

 

 

Fjučersi na pšenicu se trguju po ceni od 6,7 dolara po bušelu, približavajući se 9-mesečnom maksimumu od 6,8 dolara zabeleženom sredinom maja zbog zabrinutosti u vezi sa prekidom snabdevanja zbog lošeg vremena. Predviđa se da će mrazevi u regionima u kojima se uzgaja žito u Rusiji ubiti 1% posejanih površina pšenice, što bi dovelo do proglašenja vanrednog stanja u tri regiona. Pored toga, ranije u maju, velike poplave su pogodile državu Rio Grande do Sul u Brazilu, velikog proizvođača pšenice. Međutim, došlo je do poboljšanja u ocenama za uslove ozime pšenice u SAD jer se očekuje da će vremenski obrazac El Nino izbledeti do juna. Prema poslednjem izveštaju VASDE-a, predviđa se blagi pad ponude za 2,2 miliona tona u 2024/2025, dok se očekuje da će globalna potrošnja porasti za 2 miliona tona.

 

Kukuruz

 

Cena na 455,59 / t.

 

Fjučersi za kukuruz su dostigli 4,6 dolara po bušelu nakon što su sredinom marta pali na 4,1 dolara, jer ovo prolećni vremenski uslovi sa dosta kiše izazivaju određena kašnjenja u sadnji useva za razliku od prošle godine. Majov izveštaj VASDE predviđa pad svetske proizvodnje kukuruza od 1,22 milijarde metričkih tona u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je najveći pad zabeležen za Sjedinjene Države, Ukrajinu, Zambiju, Argentinu, Malavi, Mozambik i Tursku. Međutim, očekuje se veći rod u Brazilu, EU, Kini, Južnoj Africi i Meksiku, što će delimično nadoknaditi pad u drugim zemljama. Štaviše, očekuje se da će globalna upotreba kukuruza porasti za manje od 1% na rekordnih 1,22 milijarde metričkih tona, a predviđa se da će globalni uvoz kukuruza pasti za nešto manje od 1%.

 

Drvo

 

Cena na – 527,0 $ / m3.

 

Drvo se u maju stabilizovalo ispod 550 dolara za hiljadu, pošto su investitori odmeravali potražnju i izglede za ponudu. Stope na 30-godišnje hipoteke u Sjedinjenim Državama ostaju iznad 7%, što je previsoki nivo za mnoge potencijalne kupce kuća. U međuvremenu, građevinske dozvole su opadale drugi uzastopni mesec u aprilu, a stambeno zbrinjavanje počelo je manje nego što se očekivalo. S druge strane, zadržavajući donji prag ispod cena, neizvesnost u snabdevanju je porasla zbog prekida aktivnosti u pilanama u Britanskoj Kolumbiji. Vodeći proizvođač drvne građe Canfor najavio je trajno zatvaranje svoje Polar pilane koja se nalazi u Bear Lakeu, BC, i obustavu planiranih inicijativa za reinvestiranje u Hjustonu, BC zbog nedostatka ekonomski isplativog drveta i teških uslova rada.

 

Ugalj

 

Cena uglja na – 142,15 $ / t.

Fjučersi na ugalj u Njukaslu kretali su se oko nivoa od 140 dolara po toni, pošto su kineska pitanja snabdevanja uravnotežena smanjenom potražnjom. S jedne strane, kineska proizvodnja uglja pala je na najniži nivo od oktobra 2022. u aprilu zbog tekućih inspekcija bezbednosti rudnika koje ograničavaju proizvodnju. Shodno tome, Kina je tog meseca povećala uvoz uglja kako bi kompenzovala smanjenu domaću proizvodnju i izgradila zalihe u očekivanju najveće letnje potražnje. S druge strane, predviđa se da će kineska potražnja za metalurškim ugljem za 2024. opasti treću godinu zaredom zbog stagnacije u sektoru imovine i infrastrukture. Pored toga, očekuje se da će se nastaviti značajan porast proizvodnje hidroenergije u zemlji od kraja aprila, što bi potencijalno dovelo do niže potražnje za ugljem u elektranama od očekivane.

 

Dolar

 

Dolar na – 1,08626 prema evru.

 

 

Evro se kretao oko 1,08 dolara krajem maja, blizu maksimuma u ​​martu, zahvaljujući opštoj slabosti dolara usred sve većih očekivanja da će Fed zapravo smanjiti kamatne stope ove godine. U Evropi, ECB će verovatno smanjiti troškove zaduživanja već u junu, ali postoje neizvesnosti i dalje od toga, jer se mnogi kreatori politike zalažu za oprezan pristup. Stopa inflacije u evrozoni trenutno iznosi 2,4%, što je veoma blizu cilja ECB od 2% i daleko ispod 7% godinu dana ranije. Takođe, nove procene BDP-a za evrozonu potvrdile su da je privreda izašla iz recesije u K1, a nove prognoze Evropske komisije i dalje ukazuju na scenario mekog sletanja.

 

Rublja

 

Evro – rublja na 98,237

 

 

Dolar – 90,65 R

 

Ruska rublja se stabilizovala blizu 91 za dolar, što je najjača vrednost u poslednja 2 meseca, podržana strogom politikom CBR-a i poboljšanim trgovinskim ciframa. Banka Rusije je u svom poslednjem komentaru nagovestila da je monetarno ublažavanje daleko i da nije isključeno još povećanja stope za ovu godinu. U međuvremenu, rublja je takođe bila podstaknuta većim deviznim prilivom od isporuka nafte i gasa ključnih zemalja i padom uvoza. U martu 2024. godine, ruske kupovine su pale za 18,1% u odnosu na prethodnu godinu na 22,9 milijardi dolara, što je dovelo do porasta trgovinskog suficita na najviši nivo od decembra 2022. Štaviše, produženje kontrole kapitala za glavne izvozno orijentisane firme do kraja April 2025. podržao je zamah. S druge strane, rublja se suočila sa preprekama zbog rastuće državne potrošnje i ponude novca. U aprilu je novčana masa M2 porasla za 3,74 rublje mesečno – što je najznačajnije povećanje u istoriji, ne računajući decembar, kada novčana masa raste zbog sezonalnosti.

 

Kriptovalute

 

Grupa poslanika Državne dume na čelu sa predsednikom Odbora za finansijsko tržište Anatolijem Aksakovim ponovo je uložila u donji dom parlamenta predlog zakona o regulisanju rudarskih aktivnosti, predlažući da se zabrani organizovanje opticaja digitalne valute u Rusiji. Dokument je objavljen u elektronskoj bazi podataka Dume.

Predlog zakona je već predstavljen u novembru 2022. godine, sada je dokument finalizovan. Projektom je posebno predviđeno da uslove za aktivnosti građana i pravnih lica koja se bave rudarenjem digitalne valute utvrđuje Vlada u dogovoru sa Centralnom bankom. Rudarstvo će biti dozvoljeno samo ruskim pravnim licima i pojedinačnim preduzetnicima uključenim u relevantni registar. Istovremeno, pojedinci koji ne prelaze granice potrošnje energije koje su utvrdile vlasti dobiće pravo da rudare bez upisa u registar.

 

Pretpostavlja se da će građani koji rudare digitalnu valutu morati da dostave ovlašćenom organu podatke o prijemu valute kao rezultat rudarenja, podatke o adresama identifikatora. Istovremeno, Rosfinmonitoring će voditi spisak takvih adresa na kojima bi se mogle vršiti operacije u cilju pranja novca ili finansiranja terorizma.

 

Bitcoin  na – 61.761 evra.

 

Prošlogodišnja kripto zima je teško pogodila vodećeg švajcarskog brokera za digitalne tokene i novčiće, kao što sada brojke pokazuju. Međutim, bikovsko tržište na ovim tržištima je već preokrenulo stvari za Bitcoin Suisse.

Bitcoin Suisse završava 2023. sa gubitkom: krajem prošlog decembra, najstariji i najveći švajcarski kripto broker imao je neto gubitak od 13 miliona franaka. U saopštenju od utorka, fintech se osvrnuo na okruženje u kojem je obim trgovanja digitalnim tokenima i novčićima opao za 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovo je rezultiralo oštrim merama smanjenja troškova i otpuštanjima u kompaniji, kako je takođe izvestio finevs.ch . Bez obzira na to, Bitcoin Suisse je rekao da je uspeo da akumulira kapitalnu bazu od više od 100 miliona franaka prošle godine i privuče novac novih kupaca.

Ennet limit od 5 milijardi franaka

Zajedno sa postojećom imovinom klijenata, oni su činili pokretačku snagu za neuporedivo sustizanje koje se dogodilo zahvaljujući oporavku kripto tržišta u poslednjih šest meseci. Imovina koju je držao broker iz Zuga nedavno je porasla iznad granice od 5 milijardi franaka, pri čemu je 2 milijarde franaka izdvojeno za ulaganje (vlasnici novčića ih koriste kao kolateral da bi mogli da broje i zarađuju novac u odgovarajućoj mreži).

Švajcarci su među vodećim provajderima u Evropi.

 

 

Eterijum  na – 2.854 evra.

 

 

 

Branko Dragaš

Investicioni bankar

Kategorije

Pregled Tržišta