Finansijska analiza, 16. jul – 07. avgust, 2024

авг 07, 2024

Pregled tržišta

 

finansijska-analiza-16-jul-07-avgust-2024

 

Svet

 

Markus Lu iz kompanije Visual Capitalist vizualizovao je prosečne godišnje plate u 30 zemalja OECD-a,  prilagođene za paritet kupovne moći (PPP) . To znači da su navedene vrednosti uzele u obzir razlike u troškovima života i inflaciji između zemalja.

 

 

Deficiti država.

 

 

Strani mediji i korporacije su 19. jula prijavili ozbiljne probleme u radu proizvoda Microsoft Corporation. Problemi su paralizovali rad stranih avio-kompanija i aerodroma, banaka, preduzeća u zdravstvenoj delatnosti i životnoj podršci građana. Pojašnjeno je da je do kvara došlo zbog greške u ažuriranju sigurnosnog softvera CrovdStrike.

Korporacija je zauzvrat potvrdila da računari sa sigurnosnim softverom koji je instalirala imaju probleme sa operativnim sistemom Vindovs koji se iznenada gasi.

 

Dok globalni haos jenjava i sistemi nastavljaju da se vraćaju onlajn, ogroman IT prekid koji je izazvao haos širom sveta u petak otkriva nekoliko neprijatnih istina o osnovama naših digitalnih života – i koliko oni mogu biti krhki.

Prekid je pokazao da bi čak i platforma ogromne kompanije poput Microsofta, sa svojim dubokim džepovima i ogromnim ulaganjem u robusnu sigurnost sistema, mogla biti oborena slučajnom greškom u ažuriranju softvera koje je izdala nezavisna kompanija za sajber bezbednost. I to sa katastrofalnim uticajem jer su računari koje pokreće Microsoft u srcu velikog dela naše tehnološke infrastrukture.

To osvetljava koliko smo se oslanjali na tu infrastrukturu i koliko smo bespomoćni kao rezultat toga kada nešto krene naopako što je van naše kontrole.

Na kraju krajeva, kada se ovi sistemi kolebaju, vi ili ja ne možemo ništa da uradimo povodom toga.

 

 

SAD

 

Industrijska proizvodnja je od juna meseca zabeležila rast od 0,6% (prognoza 0,3%, prethodni mesec 0,9%). Na godišnjem nivou došlo je do povećanja od 1,58% nakon prethodnih 0,34% (revidirano sa 0,39%). Iskorišćenost kapaciteta u junu iznosila je 78,8% (prognoza 78,4%) nakon prethodnih 78,3% (revidirano sa 78,7%). Indeks MBA hipotekarnog tržišta iznosio je 214,1 od 12. jula 2024. godine, u odnosu na 206,1 ranije.

Od juna, početak stambenog zbrinjavanja u godišnjoj verziji (na godišnjem nivou) iznosio je 1.353 miliona (prognozirano 1.300 miliona, vrednost prethodnog meseca revidirana sa 1.277 na 1.314 miliona). Od juna, godišnja verzija građevinskih dozvola iznosila je 1,446 miliona (predviđeno 1,395 miliona) nakon prethodnih 1,399 miliona.

Berni Sanders o stanju Amerike: „ Dok sve brže napredujemo ka oligarhiji, klasa milijardera stiče ogroman uticaj na ekonomski i politički život naše zemlje. Dok bogati postaju sve bogatiji, 60 odsto Amerikanaca živi od čeka do čeka, a stvarna zarada prosečnog američkog radnika zapravo je opala u poslednjih 50 godina, kada se uračuna inflacija. Nikada u istoriji jedan procenat najbogatijih nije bio toliko bogat niti uživao toliku moć.

Naš politički sistem je korumpiran. Zahvaljujući katastrofalnoj odluci vrhovnog suda u slučaju Citizens United, milijarderi i njihovi lobisti mogu da ulože stotine miliona dolara da bi ostvarili pobedu ili poraz određenih kandidata. Zahvaljujući tome, u više od 90 odsto izbora za Predstavnički dom i više od 80 odsto izbora za Senat pobeđuje onaj kandidat koji je potrošio najviše novca.

Naš životni vek i natalitet su u padu. Uprkos ogromnim troškovima po glavi stanovnika našeg neefikasnog zdravstvenog sistema, prosečni Amerikanac danas živi 77,5 godina – 18 meseci kraće nego 2019 – što je najveći životni vek među bogatim državama sveta. Takođe, ukupan broj rođenih beba prošle godine pao je na 3,59 miliona, što je najniža stopa u istoriji.“

Kongresna kancelarija za budžet (CBO) je ažurirala svoj budžet i ekonomsku prognozu za 2024-2034, objavljujući neka zapanjujuća predviđanja. Procena deficita za 2024. povećana je za 400 milijardi dolara, što je povećanje od 27 odsto u odnosu na procenu pre pet meseci. Očekuje se da će deficit za 2024. biti 2,0 triliona dolara, što je 7% našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Inflacija sve veća.

 

 

Očekivanja građana u narednih pet godina – pad životnog standarda.

Svakog meseca, Univerzitet u Mičigenu objavljuje svoj izveštaj o raspoloženju potrošača, koji uključuje pitanja o potrošačkim navikama, izgledima za zapošljavanje, namerama kupovine i očekivanjima prihoda. Junski izveštaj otkrio je zabrinjavajuće nalaze o izgledima potrošača.

Očekivanja da će prihodi rasti iznad inflacije u narednih pet godina pala su na najniži nivo u istoriji od 25,3%. To znači da 75% zemlje veruje da će njihov životni standard pasti u narednih pet godina, pošto je već doživelo pad u poslednje četiri godine.

 

 

Novi ekonomski podaci otkrili su da su prvi zahtevi za beneficije za nezaposlene porasli prošle nedelje na oko 249.000 prijava. To je najveći broj od prošlog avgusta, prema Ministarstvu rada. U međuvremenu, kontinuirani zahtevi koje su podneli ljudi koji su primali naknadu za nezaposlene najmanje nedelju dana skočili su na 1,877 miliona. To je najviši nivo od novembra 2021.

Rast radnih mesta u SAD naglo se ohladio u julu, dok je stopa nezaposlenosti neočekivano porasla na najviši nivo u skoro tri godine.

Odeljenje za rad je u petak izvestilo da su poslodavci u julu dodali 114.000 radnih mesta, promašivši prognozu dobitka od 175.000 od strane ekonomista LSEG-a. Stopa nezaposlenosti je takođe neočekivano porasla na 4,3% u odnosu na očekivanja da će ostati stabilna na 4,1%.

To je bio najviši nivo stope nezaposlenosti od oktobra 2021

Američka privreda mora da proizvede najmanje 150.000 novih radnih mesta svakog meseca samo da bi održala korak sa rastom stanovništva.

Svaki broj poslova je veoma izmanipulisan i namešten, a jul nije bio razlika sa modelom rođenja/smrti koji je dodao smešnih 246.000 „statističkih“ poslova na neprilagođenu štampu. Što ne prevodi jabuke u jabuke, može se sa sigurnošću reći da bi stvarni broj prilagođenih platnih spiskova bio daleko, daleko manji da nije bilo ove izmišljotine koja je u toku.

Tokom protekla tri meseca, stopa nezaposlenosti je u proseku iznosila 4,13%, što je 0,63 procentna poena više od stope od 3,5% zabeležene u julu 2023.

Tokom prošle godine, prijave za stečaj preduzeća  porasle su za 40,3 odsto i sada su dostigle broj koji nije viđen od drugog kvartala 2020, na vrhuncu karantina. Američka domaćinstva prate korak sa tim, sa ukupnim prijavama stečaja za 16,2 odsto u prošloj godini, uključujući  132.710 novih prijava  samo u drugom kvartalu 2024.

 

FED

 

Na finansijskim tržištima postoje sumnje da bi Fed mogao da smanji ključnu kamatnu stopu u septembru. Tramp poziva da se promena kamatnih stopa ne pokreće pre predsedničkih izbora.

Zvaničan dug prešao 35.000 milijardi dolara. Ukupan dug se krije i iznosi – 427.000 milijardi dolara.

 

 

Banke

 

Domaćinstva su u maju izgubila oko 3,9% svog raspoloživog dohotka, pokazuju najnoviji savezni podaci , što je pad u odnosu na 5,3% u maju prošle godine, kada su rast potrošačkih cena i tržište rada bili sve topliji. Danas se stopa štednje vratila na nivoe od pre dve godine nakon pada sa vrhova pandemije severno od 24%, i ostaje niža od raspona od 7% u 2019.

Rusija – Krajem jula 5 velikih ruskih banaka podiglo je stope na hipotekarne kredite nakon povećanja kamatne stope Centralne banke, a još tri organizacije su rekle da razmatraju mogućnost da ih podignu u bliskoj budućnosti. U proseku, povećanje je iznosilo do jedan i po procentni poen. Prosečna tržišna stopa hipoteke tokom protekle nedelje porasla je na skoro 19% godišnje, prenosi TV kanal Izvestia . Istovremeno, ukupni troškovi kredita porasli su na skoro 21% godišnje. Ukidanjem masovnih preferencijalnih hipoteka za nove zgrade od 1. jula vraćen je status sekundarne nekretnine i povećano interesovanje za njih, sigurni su stručnjaci. Ipak, Rusi su prinuđeni da odlažu kupovinu stambenog prostora do „boljih vremena“ po ceni kvadratnog metra i stopama iznad 20%.

 

CBDC

 

Donji dom Severne Karoline poništio je veto guvernera na zabranu CBDC-a

Predlog zakona je dobio snažnu podršku u Generalnoj skupštini. Sada će državni Senat razmotriti poništavanje veta.

Banka Engleske (BoE) predlaže eksperimentalni program koji koristi svoj sistem bruto poravnanja u realnom vremenu (RTGS) i veleprodajnu digitalnu valutu centralne banke (vCBDC) kako bi procenio njihov kapacitet poravnanja i interoperabilnost, objavila je centralna banka u dokumentu za diskusiju.

BoE je obećao da će preduzeti novu seriju eksperimenata u narednih šest meseci. Eksperimenti u velikoj meri ispituju CBDC poravnanje u poređenju sa sinhronizacijom novca centralne banke koji nije CBDC, kao što je testirano u Projektu Meridian . Mreža za sinhronizaciju se integriše sa postojećim RTGS sistemima.

Digitalni evro će biti jedan od najprivatnijih oblika elektronskog plaćanja, rekao je zvaničnik Evropske centralne banke za zaštitu podataka.

Evropska centralna banka (ECB) je 2. oktobra 2020. objavila izveštaj u kome se postavljaju temelji za digitalnu valutu centralne banke (CBDC), digitalni evro.

Digitalni evro je u fazi istraživanja od oktobra 2021. godine, tokom koje su zvaničnici ECB i bankari postavljali hipoteze o njegovom mogućem dizajnu i svrsi.

Od novembra 2023. digitalni evro je ušao u fazu pripreme, a moguće zakonodavno usvajanje se očekuje do poslednjeg finansijskog kvartala 2024. godine.

Ako ECB bude mogla da se drži svoje mape puta, slučajevi upotrebe digitalnog evra mogli bi da budu primenjeni do novembra 2025. Međutim, uvođenje bi moglo da potraje, jer kada dostigne prekretnicu, Upravni savet će tada odlučiti da li da pređe na sledeću fazu priprema , gde će definisati njen obim i trajanje.

Uprkos tome što je još u razvoju, digitalni evro se već suočava sa otporom zbog zabrinutosti za privatnost.

 

EU

 

Godišnja stopa inflacije u evrozoni potvrđena je na 2,5% u junu 2024. godine, niža od 2,6% u maju i 5,5% godinu dana ranije. Pojeftinile su cene energije (0,2% prema 0,3%) i hrane, alkohola i duvana (2,4% prema 2,6%). S druge strane, inflacija je bila stabilna za usluge (4,1%) i neenergetska industrijska dobra (0,7%). U poređenju sa prethodnim mesecom, CPI je porastao za 0,2%, isto kao iu maju i takođe u skladu sa preliminarnim procenama.

 U međuvremenu, osnovne potrošačke cene, koje isključuju energente, hranu, alkohol i duvan, porasle su 2,9% na godišnjem nivou, kao iu maju. Među najvećim ekonomijama bloka, inflacija je usporila u Nemačkoj (2,5% prema 2,8%), Francuskoj (2,5% prema 2,6%) i Španiji (3,6% prema 3,8%), ali je porasla u Italiji (0,9% prema 0,8%).

 

 

Prema konačnom obračunu, potrošačke cene su u junu porasle za 0,2% na mesečnom nivou i za 2,5% na godišnjem nivou. Obe vrednosti su odgovarale preliminarnim vrednostima i prognozama. Osnovna stopa potrošačkih cena je porasla za 0,4% na mesečnom nivou (prognoza i preliminarna vrednost 0,3%). U poređenju sa istim periodom prethodne godine, povećanje je iznosilo 2,9% (prognoza i preliminarna vrednost 2,9%).

 

ECB

 

Monetarne vlasti Evropske centralne banke (ECB) nisu snizile ključnu kamatnu stopu na julskom sastanku. To znači da ključna kamatna stopa po kojoj banke mogu da dobiju svež novac od centralne banke ostaje 4,25 odsto. Kamata na depozite koju banke dobijaju za sredstva parkirana kod ECB ostaje 3,75 odsto.

Evro je već izgubio -17,4% svoje vrednosti u odnosu na zlato od 1. januara 2024. nakon što je izgubio -9,8% tokom cele 2023. Evro je izgubio više od 85% vrednosti od 2000. Vaša kupovna moć nastavlja da opada a jedinstvena valuta će na kraju postati bezvredna.

 

BRICS

 

Preko 90% od 240 milijardi dolara obima trgovine između Rusije i Kine odvija se van dolara u juanima i rubljama.

Malezija je podnela zahtev Rusiji za pridruživanje BRIKS-u, rekao je premijer Anvar Ibrahim.

„Malezija je poslala pismo Rusiji, kao predsedavajućoj BRIKS-u, sa zahtevom za pridruživanje toj organizaciji, a takođe je izrazila svoju otvorenost za učešće kao zemlja članica ili strateški partner“, navodi se u saopštenju premijera. kancelarija.

 

Rusija

 

Proizvođačke cijene su pale za 1,5% na mjesečnom nivou u junu, nakon +1,6% ranije. Na godišnjem nivou došlo je do povećanja od 14,0% u odnosu na prethodnih 16,2%.

Devizne rezerve su 12. jula 2024. iznosile 601,3 milijarde dolara, u poređenju sa prethodnih 597,2 milijarde dolara.

Centralna banka bi posle sastanka 26. jula mogla da podigne ključnu stopu za dva procentna poena, na 18 odsto. Ovaj scenario smatra najverovatnijim 13 od 22 analitičara i učesnika na tržištu koje je anketirala Izvestija . Štaviše, tri stručnjaka su mu dozvolila da odmah poraste na 19–20% . Trećina anketiranih analitičara smatra da bi stopa Centralne banke mogla da poraste na 17–18%. A samo dva analitičara smatraju povećanje od 1 procentnog poena ključnim. glavna opcija prognoze.

Glavni razlog za verovatno pooštravanje monetarne politike (MP) je značajno odstupanje inflacije naviše od poslednje prognoze Centralne banke , objasnila je Olga Belenkaja, šef odeljenja za makroekonomske analize Finansijske grupe Finam. Regulator je očekivao rast cena za 4,3–4,8% do kraja godine, ali je do 8. jula ta cifra dostigla 4,68%. U junu je inflacija blago usporila – na 0,64 odsto u odnosu na maj, ali je i dalje bila veoma visoka za ovo doba godine, pojasnila je ona. Prema njenim rečima, da bi se postigao cilj Centralne banke (4%), mesečna povećanja cena bi trebalo da budu upola manja .

Prosečan obim ruske pomorske isporuke nafte u protekle četiri nedelje, koji se smatra indikativnijim od nedeljnih cifara, pao je na 3,1 milion barela dnevno, što je najniži nivo od januara ove godine. O tome piše Blumberg pozivajući se na podatke konsultantske kuće Ristad Energi .

Trenutna cifra je 600 hiljada barela manje od maksimuma postignutog u aprilu. Prema analitičarima, pad izvoza se poklopio sa povećanjem obima domaće prerade nafte, koja je u julu dostigla šestomesečni maksimum.

Kompanija očekuje da će morski izvoz ruske nafte pasti na 2,7 miliona barela dnevno u julu i avgustu, a da će početi da raste tek u septembru, kada rafinerije nafte počnu da se podvrgavaju tradicionalnom održavanju.

U 2019. rast produktivnosti rada u celoj privredi iznosio je 2,4%; u 2020. godini došlo je do opšteg pada produktivnosti za 0,4%; u 2021. – povećanje od 3,9%; 2022. godine – još jedan pad od 2,8%. Uključujući pad u rudarskoj industriji bio je 2,6%; u prerađivačkoj industriji – 2,4%.

Dakle, za četiri godine vidimo da skoro trči na mestu. Lako je izračunati da je 2022. godine produktivnost rada u ruskoj ekonomiji premašila nivo iz 2018. godine za samo 3%. Za takve rezultate bi bar trebalo da bude smenjen ministar.

U 2019. rast produktivnosti rada u celoj privredi iznosio je 2,4%; u 2020. godini došlo je do opšteg pada produktivnosti za 0,4%; u 2021. – povećanje od 3,9%; 2022. godine – još jedan pad od 2,8%. Uključujući pad u rudarskoj industriji bio je 2,6%; u prerađivačkoj industriji – 2,4%.

Dakle, za četiri godine vidimo da skoro trči na mestu. Lako je izračunati da je 2022. godine produktivnost rada u ruskoj ekonomiji premašila nivo iz 2018. godine za samo 3%. Za takve rezultate bi bar trebalo da bude smenjen ministar.

Prema majskom ukazu predsednika (2018), pokrenut je nacionalni projekat „Produktivnost rada” (odgovorno odeljenje je Ministarstvo za ekonomski razvoj). I izdvojeno je mnogo novca – 45,7 milijardi rubalja. Prosečno 7,5 milijardi rubalja godišnje. Skoro su gotovi. Produktivnost rada je morala da raste 5% gdišnje, dok je ona za pet godina porasal samo 3%.

 

Kina

 

Dok se većina sveta u petak borila sa plavim ekranom smrti, jedna zemlja koja je uspela da pobegne uglavnom nepovređena je Kina.

Razlog je zapravo prilično jednostavan: CrovdStrike se tamo jedva koristi.

Vrlo malo organizacija će kupiti softver od američke firme koja je u prošlosti bila glasna o pretnji sajber bezbednosti koju predstavlja Peking.

Pored toga, Kina se ne oslanja toliko na Microsoft kao ostatak sveta. Domaće kompanije kao što su Alibaba, Tencent i Huavei su dominantni dobavljači oblaka.

Dakle, izveštaji o prekidima rada u Kini, kada su ipak stigli, uglavnom su dolazili od stranih firmi ili organizacija. Na kineskim sajtovima društvenih medija, na primer, neki korisnici su se žalili da nisu u mogućnosti da se prijave u hotele međunarodnih lanaca kao što su Sheraton, Marriott i Hiatt u kineskim gradovima.

Poslednjih godina, vladine organizacije, preduzeća i infrastrukturni operateri sve više zamenjuju strane IT sisteme domaćim. Neki analitičari vole da ovu paralelnu mrežu nazivaju „splinternet“.

„To je svedočanstvo kineskog strateškog upravljanja stranim tehnološkim operacijama“, kaže Džoš Kenedi Vajt, stručnjak za sajber bezbednost sa sedištem u Singapuru.

„Majkrosoft posluje u Kini preko lokalnog partnera, 21Vianet, koji upravlja svojim uslugama nezavisno od svoje globalne infrastrukture. Ova postavka izoluje osnovne kineske usluge – poput bankarstva i avijacije – od globalnih poremećaja.“

 

Indija

 

Berza kriptovaluta Bibit pokrenula je digitalno plaćanje u rupijama. Uvođenje digitalne valute indijske centralne banke (CBDC) na berzi će poboljšati sigurnost za korisnike rupija, saopštila je berza.

E-rupija će biti dostupna kao rešenje za plaćanje zasnovano na novčaniku. On se pridružuje postojećim Bibit opcijama za plaćanje u rupijama putem bankovnog transfera, uslugama trećih strana kao što su Paitm i indijski Unified Paiments Interface, koji je nacionalni portal za plaćanja Reserve Bank of India (RBI).

Sa digitalnom rupijom, korisnici „mogu da ublaže rizik da njihovi bankovni računi budu meta sajber kriminalaca“, uverava Bibit iz Dubaija u saopštenju. Direktor prodaje i marketinga kompanije Bibit Džoan Han je rekla:

„Ugrađivanjem plaćanja u eRupijama, Bibit ima za cilj da poboljša iskustvo plaćanja za korisnike INR [indijskih rupija], podstičući poverenje i pouzdanost u svakoj transakciji. Štaviše, očekuje se da će ova inicijativa privući širi krug trgovaca na platformu.“

Trenutno se e-rupija koristi na Bibit-u za ravnopravne kripto transakcije. Indijski CBDC je pilot projekat. Maloprodajna e-rupija je lansirana u decembru 2022. godine, ubrzo nakon debija veleprodajne verzije.

 

Afrika

 

Etiopija je liberalizovala svoj devizni režim, u potezu koji će otvoriti spoljno finansiranje u vrednosti od preko 10 milijardi dolara, ali za koji analitičari strahuju da bi mogao da izazove veću inflaciju u toj istočnoafričkoj zemlji.

U saopštenju ranije ove nedelje, Nacionalna banka Etiopije (NBE), centralna banka, rekla je da „najavljuje veliku reviziju deviznog režima zemlje koja stupa na snagu odmah“ i uvodi „konkurentnu, tržišno zasnovanu odluku o

deviznog kursa [za] rešavanje dugotrajne distorzije u etiopskoj ekonomiji.”

Politički i poslovni lideri širom Afrike izjavili su da su spremni da iskoriste resurse kontinenta kako bi povećali pristup energiji i olakšali zeleni rast. Međutim, ova tranzicija takođe predstavlja izazove, uključujući potrebu za značajnim investicijama, razvojem infrastrukture i obezbeđivanjem ravnopravnog pristupa energiji za sve populacije.

U julskom izdanju svoje Energi Series, African Business je sazvao panel stručnjaka kako bi razgovarali o tome kako afričke zemlje mogu da se nose sa izazovima i u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža tranzicija. U panelu su bili Džon Leonard Mugerva, zamenik visokog komesara Ugande u Ujedinjenom Kraljevstvu; Caroline Kende-Robb, viši direktor strategije i operativnih politika u Afričkoj razvojnoj banci; Mike Sangster, viši potpredsednik za Afriku u TotalEnergies; Fola Fagbule, zamenik direktora i šef finansijskog savetovanja u Afričkoj finansijskoj korporaciji (AFC); i Adam Kendall, partner konsultantske kuće McKinsei i šef prakse održivosti u Africi.

Državna elektroprivredna kompanija ZESCO u Zambiji pristala je da kupi 218 megavata (MV) električne energije od Južne Afrike i Zimbabvea kako bi ublažila manjak uzrokovan smanjenim kapacitetom hidroenergije, rekao je u četvrtak njen ministar energetike.

Zambija ima deficit od više od 1.000 MV za koji se očekuje da će se pogoršati kako se nivoi vode u ključnoj hidroelektrani Kariba povlače zbog manjih padavina i sušnijih uslova. Hidroenergija proizvodi preko 75% instalisanog kapaciteta Zambije od 3.777 MV.

Ugandski šiling je u četvrtak oslabio, pod pritiskom velike potražnje za dolarima iz komercijalnih banaka, rekli su trgovci.

U 08:29 GMT, komercijalne banke su citirale šiling na 3,733/3,743, u poređenju sa zaključnom stopom od srijede od 3,724/3,734.

 

Nemačka

 

Državni dug Nemačke, Prema Bundesbanki, iznosi 2,62 triliona evra na kraju 2023. Dakle, McKinseieva pretpostavka premašuje državni dug za 129%. Hajde da to podelimo na savezni javni budžet. Savezni javni budžet će do 2024. godine iznositi oko 480 milijardi evra. Teret transformacije u narednih 20 godina koštao bi, ravnomerno raspoređeno, 300 milijardi evra godišnje. To bi odgovaralo 62,5% tekućeg federalnog javnog budžeta. Ove brojke govore da država to ne može da popravi, već da se troškovi moraju prevaliti na privatna domaćinstva i preduzeća.

 

Francuska

 

Urušavanje Francuske.

 

 

Francuski javni dug raste za 344 miliona evra DNEVNO! Preći će 3.300 milijardi evra 2024. Istovremeno, Francuska je evropski šampion u poreskom pritisku: 45,3% BDP-a 2022.

 

Velika Britanija

 

Godišnja stopa inflacije u Velikoj Britaniji bila je stabilna na 2% u junu 2024., isto kao iu maju i držala se na najnižim nivoima iz 2021. godine, iako su prognoze upućivale na 1,9%. Najveći doprinos rastu dali su troškovi restorana i hotela (6,2% prema 5,8%), uglavnom cena hotela. Brže su rasle i cene prevoza (0,9% prema 0,5%), uglavnom polovnih automobila, održavanja i popravke opreme za lične prevoze i avionskih karata. Prosečna cena benzina je pala za 3,0 penija po litru između maja i juna 2024. na 145,8 penija po litru, u odnosu na 143,0 penija po litru u junu 2023. S druge strane, najveći doprinos smanjenju su imali odeća i obuća (1,6% u odnosu na 3%), uglavnom odevni predmeti. Inflacija je takođe smanjena kod hrane i bezalkoholnih pića (1,5%, najniže od oktobra 2021. naspram 1,7%), posebno hleba i žitarica, mesa i voća. Cene stambeno-komunalnih usluga (-4,7% prema -4,8%) nastavile su da padaju, dok je inflacija bila stabilna za usluge (5,7%) i rekreaciju i kulturu (3,9%).

 

Holandija

 

Broj bankrota u Evropi će se značajno povećati do sredine 2024. godine. Do kraja ove godine, skoro 70 odsto svih zemalja će premašiti nivoe pre korone u broju bankrota. Broj bankrota je i dalje visok u Holandiji.

Ovo je očigledno iz privremenih podataka kreditnog osiguravača Allianz Trade. Alijanc trejd je početkom ove godine predvideo povećanje broja bankrota u Holandiji za 31 odsto za celu 2024. godinu. Međutim, na polovini godine ovo povećanje je već na 39 procenata.

Drugi značajni rastovi u Evropi su Austrija (27 odsto), Irska (25 odsto), Francuska (21 odsto) i Italija (20 odsto). Danska, s druge strane, pokazuje značajan pad od 21 odsto, dok Velika Britanija ima blagi pad od 1 odsto.

Uprkos sve većem broju bankrota, Johan Geeroms očekuje da će se broj bankrota stabilizovati 2025. godine. Geeroms objašnjava: „U našoj prethodnoj prognozi pretpostavili smo nulti rast bankrota u svetu u 2025. Takođe smo predvideli jedva ikakav rast bankrota za Holandiju sledeće godine. Ali teško je reći da li će do te promene zaista doći 2025.

 

Italija

 

Italijanska premijerka Đorđa Meloni obećala je u nedelju da će ”ponovo pokrenuti” saradnju sa Kinom, potpisavši trogodišnji akcioni plan tokom svoje prve zvanične posete Pekingu od preuzimanja dužnosti.

Meloni, koja je predvodi desničarsku vladu od 2022, dala je najavu tokom sastanka sa kineskim premijerom Li Ćjangom, dok Rim nastoji da poboljša trgovinske veze sa Pekingom nakon što je prošle godine izašao iz vodeće šeme ulaganja u infrastrukturu „Pojas i put“ predsednika Si Đinpinga.

Kontroverzni investicioni sporazum sa Kinom nije ispunio italijanska očekivanja, izjavio je u subotu visoki diplomata Rima uoči posete Pekingu, dok se sve više spekuliše da će se Italija povući.

 

Austrija

 

Prema sudskoj presudi, hiljade vlasnika fotonaponskih aparata moglo bi da traži novac nazad.

Austrijska fotonaponska industrija cveta. Samo prošle godine, instalirani fotonaponski kapaciteti su porasli za 70 odsto jedva da postoji druga zemlja u kojoj ekspanzija solarne energije napreduje tako brzo. Problem je što dodatni fotonaponski sistemi prouzrokuju ogromne dodatne troškove za mrežne operatere. Brzi rast stoga sve više dovodi do tenzija između mrežnih operatera i fotonaponskih fidera, što sada dovodi do sudskih postupaka.

U fokusu je trenutno pravni spor između bečkog aerodroma i Viener Netze. Aerodrom je instalirao fotonaponski sistem i odbio je da plati dodatnu naknadu za pristup mreži. Dokazano je da je u pravu i pred Bečkim privrednim sudom i pred Višim okružnim sudom u Beču. Još uvek se čeka konačna odluka Vrhovnog suda (OGH), ali jedno je već jasno: još mnogo slučajeva će završiti na sudu. Za mrežne operatere, ovo uključuje naknade koje se kreću u milionima.

Plaćeno dvaput?

Konkretno, procedure se vrte oko naknade za pristup mreži koju kompanije moraju da plate svom mrežnom operateru kada su priključene na mrežu radi kupovine električne energije. Pojednostavljeno, upitno je da li kompanije moraju da plate ovu naknadu po drugi put ako instaliraju fotonaponski sistem i daju električnu energiju sopstvene proizvodnje u mrežu.

Do sada je bila praksa da mrežni operateri ponovo naplaćuju pristupnu naknadu. Argument: Naknade bi pokrile troškove koji ne nastaju direktno prilikom povezivanja na mrežu, ali nastaju kada se uzvodne mreže prošire. Presude koje je aerodrom dobio sada proglašavaju ovaj „dvostruki obračun” nedopustivim.

„Prema jasnom tekstu zakona, naknada za pristup mreži treba da pokrije samo troškove direktno uzrokovane vezom“, kaže advokat Kristijan Šnajder, koji zastupa bečki aerodrom. „Ako se postojeća veza koja se već koristi za crpljenje električne energije u budućnosti koristi i za napajanje iz fotonaponskog sistema bez potrebe za proširenjem, mrežni operater neće snositi takve direktne troškove.“

 

Argentina

 

Argentinska vlada odlučila je da deo svojih zlatnih rezervi pošalje jednoj evropskoj zemlji. Cilj ove transakcije je da se finansijski proizvedu ulozi zemlje, koji su u trezorima Centralne banke bili sigurni, ali ne i profitabilni. Tu strategiju, koju su otkrili predsednik Havijer Milei i njegov ministar ekonomije Luis Kaputo, još nije potvrdila Centralna banka, zadužena za nadzor nad tom imovinom, iako ona mora da predstavlja zahtev za javno informisanje koji je podneo sindikat La Bancaria.

Međutim, najveći problem je neizvesnost koju je mogućnost zaplene tih udela izazvala u finansijskom sistemu i političkom svetu kada napuste zemlju. Senka da je Fragata Libertad zadržana u Gani 2012. godine, s obzirom na potraživanje od takozvanih fondova lešinara za zaplenu sudskih dugova, izazvala je uzbunu, kako u pozitivnom rešenju za zemlju, tako iu prethodnim putevima. te interese.

Desilo se da su odluka prvostepenog suda koja opterećuje IPF, u slučaju koji se vodi u Sjedinjenim Državama, i pravosnažna presuda o poslednjem tzv. lešinarskom fondu zbog neizvršenja obaveza iz 2001. godine otvorile vrata zapleni argentinske imovine oko svet. Iako je finansijski analitičar i direktor Latam Advisora Sebastijan Maril izjavio da je „zaplena državne imovine veoma složena“, jasno je stavio do znanja da „nije nemoguće“.

„Vlada je tokom poslednjih sedam dana najavila da će izvršiti unapred zakazane isplate kamate na državni dug u Njujorku koje dospevaju u januaru i saopštila je isporuku zlata u Evropu. Namera vlade je da pokaže platežnu sposobnost i nameru i da ima kolateral za REPO”, rekao je Maril u kontaktu sa PERFIL-om.

Brazil podržava Argentinu u borbi oko presude američkog IPF-a od 16 milijardi dolara

Opširnije…

Brazil podržava Argentinu u borbi oko presude američkog IPF-a od 16 milijardi dolara

Prema studiji američkog časopisa Forbes , koristeći podatke firme SimilarVeb, Argentina ima najveću stopu usvajanja kriptovaluta od bilo koje zemlje na zapadnoj hemisferi, kada se računa prema procentu njenog stanovništva. Od 130 miliona posetilaca na 55 najvećih platformi za trgovanje kriptovalutama na svetu, oko 2,5 miliona je došlo iz ove zemlje.

Većina, izgleda, želi da uštedi. „Argentina je anomalno tržište na kojem mnogi ljudi kupuju USDT [skraćeno za „Tether“, kriptovalutu koja je vezana za američki dolar] i ne ostavljaju prostora za mnogo više“, izjavio je Maksimiliano Hinc, latinoamerički šef platforme za trgovanje kriptovalutama Bitget. „Ovo ne vidimo nigde drugde. Argentinci kupuju Tether u gotovini i ne rade ništa s njim.”

Argentina nije uspostavila propise za smanjenje rizika u korišćenju stabilnih kovanica, kao što je Tether, što može izgledati kao savršen način uštede. S druge strane, kriptovalute povezane sa dolarima su u skladu sa konceptom dolarizacije, ali na korisniku je da pronađe siguran način da ih kupi, zadrži i koristi.

Začudo, Forbs je obavestio da najpouzdanije platforme za trgovanje i tržišta na kojima se radi nisu opcije koje najviše koriste Argentinci. Možda iz tog razloga, ista publikacija je u svom članku o 20 najpouzdanijih platformi za trgovanje kriptovalutama identifikovala u svom članku da nijedan od pet glavnih dobavljača kriptovaluta u Argentini nije na listi, zbog manjkavih unutrašnjih kontrola i nedostatka regulatornog nadzora.

 

Portugalija

 

Godišnja stopa inflacije cena proizvođača u Portugalu ubrzala se na 2 procenta u junu 2024. godine, dostigavši novi maksimum u poslednjih 15 meseci, sa nadole revidovanog rasta od 0,6 odsto u prethodnom mesecu. Inflatorni pritisci su bili jači za energetiku (8 procenata prema 4,4 procenta u maju), dok je deflacija smanjena za intermedijarne proizvode (-0,8 procenata prema -3 procenta) i kapitalna dobra (-0,2 procenta prema -0,5 procenata). U međuvremenu, istim tempom su porasle cene i za potrošnu robu (3 odsto). Na mesečnom nivou, proizvođačke cene su porasle za 0,8 odsto, ubrzavajući rast od 0,3 odsto u maju.

 

Malta

 

Godišnja stopa inflacije na Malti pala je na 2,2% u junu 2024. sa 2,3% u prethodnom mesecu. To je bilo najniže očitavanje od oktobra 2021, pošto su cene hrane i bezalkoholnih pića smanjene (3,7% prema 4,8% u maju), alkoholnih pića i duvana (1,3% prema 1,5%), stambenih i komunalnih usluga (2,4% prema 2,6%) ), transport (1,4% prema 1,6%), obrazovanje (4,1% prema 4,8%) i restorani i hoteli (3,3% prema 3,4%). Štaviše, troškovi komunikacije su dodatno pali (-12,2% naspram -11,7%). U međuvremenu, cene rekreacije i kulture su porasle (0,6% prema -0,3%). Na mesečnom nivou, potrošačke cene su u junu porasle za 1,4%, što je usporavanje rasta od 1,6% u prethodnom mesecu.

 

Japan

 

Trgovinski bilans je u junu pokazao suficit od 1,43 milijarde dolara (prethodni mesec: deficit od 7,80 milijardi dolara). Izvoz je povećan za 5,4% na godišnjem nivou (prognoza 6,4%), dok je uvoz povećan za 3,2% na godišnjem nivou (prognoza 9,3%).

Pad NIKEI indexa.

 

 

Pad jena.

 

 

Švajcarska

 

Izvoz švajcarskih satova naglo je opao u junu nakon što se pogoršalo značajno usporavanje potražnje za premium i luksuznim satovima u Kini i Hong Kongu.

Isporuke su u junu pale za 7,2 procenta po vrednosti, na 2,3 milijarde švajcarskih franaka (3,5 milijardi dolara), ili za 300.000 satova, u junu u odnosu na godinu dana ranije, saopštila je u četvrtak (18. jula) Federacija švajcarske industrije satova. Ovo je podstaknuto padom izvoza od 36,5 odsto u Kinu, drugom najvećem tržištu iza SAD, i padom isporuka u Hong Kong od 23 odsto, pošto je pad vrednosti nekretnina uzeo danak na raspoloženje potrošača.

Najnoviji brojevi potvrđuju usporavanje predvođeno Kinom koje se širi kroz industriju i šteti vrhunskim švajcarskim brendovima satova.

Sledeći predsednik Švajcarske narodne banke biće Martin Šlegel, saopštila je vlada, koji će zameniti dugogodišnjeg šefa Tomasa Džordana kada on podnese ostavku krajem septembra.

Govoreći nakon što je najavljeno njegovo unapređenje sa mesta potpredsednika SNB-a, Šlegel je istakao svoju posvećenost mandatu centralne banke da obezbedi stabilnost cena, definisanom kao stopa inflacije od 0 do 2 odsto.

„Zalažem se za mandat Narodne banke, odnosno za stabilnost cena. Ovo je najvažnije za stanovništvo u Švajcarskoj i za kompanije“, rekao je Šlegel, koji je karijeru započeo 2004. kao Jordanov pripravnik u SNB-u.

 

Kanada

 

Životni standard doživljava najveći pad u poslednjih 40 godina.

Najgori rast u razvijenim zemljama od 2019.

Realne plate stagniraju od 2016.

70% Kanađana misli da je „Kanada slomljena“.

 

 

Veštačka intelegencija

 

Ruski programeri su kreirali program zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji analizira biografije kandidata i utvrđuje koliko se njihovi psihološki kvaliteti podudaraju sa slobodnim mestom . AI izračunava rezultate kandidata na osnovu pet osobina ličnosti i upoređuje ih sa željenim rezultatima koje je odredio regrut . Prema mišljenju stručnjaka, prilikom korišćenja ovakvih tehnologija uvek postoji opasnost da neuronska mreža nepravedno prepozna osobu kao nepodobnu za tu funkciju. Međutim, odluke o zapošljavanju se donose ne samo na osnovu analize ličnosti kandidata, već i na osnovu drugih podataka. Ovo smanjuje rizik od greške.

 

Električni automobili

 

Baterije napajaju EV – i takođe povećavaju njegovu cenu. Danas skoro trećinu cene EV-a čine njegove baterije, tako da ako EV moraju da odgovaraju ICE automobilima po ceni, baterije moraju biti jeftinije. Ali taj pad u ceni baterija je neizbežan. Trenutno je prosečna cena po kilovat-satu ovih baterija 110–120 dolara. Goldman Sachs Research sada očekuje da će cijene baterija pasti za 40 posto do 2025. u odnosu na nivoe iz 2023., na 91 dolar po kilovat satu.

U naredne tri godine, prema Goldman Sachs Research-u, Kina, Japan i Južna Koreja — glavni proizvođači električnih baterija — će obezbediti preveliku ponudu baterija i gurnuti cene naniže. Ali veće transformacije će doći sa razvojem u hemiji baterija – u, na primer, dolaskom solid-state baterije, koja bi mogla da poveća domet po punjenju sa 300 milja na više od 600 milja. Industrija električnih vozila bi takođe imala koristi od rasta reciklaže baterija, zadržavajući svoje vredne metale u opticaju. Goldman Sachs Research očekuje da bi skoro 50% metala potrebnih za baterije do 2040. godine moglo da potiče od recikliranih materijala.

Ekonomija i efikasnost će biti od ključne važnosti u visoko kapitalno intenzivnoj industriji — posebno pošto kapital ostaje skup u svetu viših cena. duže kamatne stope, kao što smo detaljno objasnili u trećoj epizodi  Budućnosti  četiri točka.

 

Ekologija

 

Jelen kaže da je potrebno 3 triliona dolara svake godine za finansiranje klimatske tranzicije.

Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je u subotu da je za prelazak sveta na ekonomiju sa niskim sadržajem ugljenika potrebno 3 triliona dolara novih investicija godišnje do 2050. godine i da popunjavanje finansijske praznine da bi se dostigao taj nivo finansiranja predstavlja najveću ekonomsku priliku 21. veka.

Broj plastičnih kesa pronađenih na plažama u Velikoj Britaniji pao je za 80% od uvođenja naknade

Pozdravljajući uspeh zakona o torbama za nošenje, Društvo za očuvanje mora apeluje na nacije da napreduju sa planovima za druge predmete za jednokratnu upotrebu.

Broj plastičnih kesa opranih na plažama u Velikoj Britaniji opao je za 80 odsto tokom jedne decenije, pošto je uvedena obavezna taksa za kupce koji odluče da podignu kese za jednokratnu upotrebu na kasi.

Prema godišnjem istraživanju Marine Conservation Societi (MCS), volonteri su pronašli u proseku jednu plastičnu kesu na svakih 100 metara obale ispitane prošle godine, u poređenju sa prosekom od pet vreća za nošenje na svakih 100 metara u 2014.

Dobrotvorna organizacija, koja je pratila otpad na plaži u poslednje tri decenije, rekla je da je pad nesumnjivo posledica uvođenja obaveznih naknada, koje mogu da se kreću od 5 do 25 penija, za plastične kese za jednokratnu upotrebu.

Lizi Prajs, menadžer programa Beachvatch u MCS-u, rekla je: „Sjajno je videti da politike za plastiku za jednokratnu upotrebu, kao što su torbe za nošenje, rade.

Veliki trgovci na malo u Velsu, Severnoj Irskoj, Škotskoj i Engleskoj morali su da naplaćuju plastične kese za jednokratnu upotrebu prema zakonima koji su uvedeni 2011., 2013., 2014. i 2015. godine. Naknada je povećana sa 5 na 10 penija 2021. za Englesku i Škotsku i iznosi 25 penija u Severnoj Irskoj. Vels, gde minimalna naknada ostaje 5 penija, rekao je da će u potpunosti zabraniti torbe do 2026.

Prajs je pozvao decentralizovane vlade Ujedinjenog Kraljevstva da napreduju sa svojom politikom naplate, zabrane ili smanjenja više predmeta za jednokratnu upotrebu i preduzmu mere kao što je ubrzanje predložene šeme depozita za plastične boce, limenke i staklo. Sve četiri britanske nacije rade zajedno na pokušaju da se dogovore o zajedničkom pristupu šemi, koji je sada odložen do 2027. godine.

 

Kompanije

 

Nekoliko meseci nakon što je savezna vlada dodelila Intelu 8,5 milijardi dolara bespovratnih sredstava da pomogne da se proizvodnja čipova vrati u SAD, kompanija je saopštila da otpušta 15% svoje radne snage, što znači oko 17.000 radnih mesta.

Tehnološka kompanija najavila je otpuštanje radnih mesta kao deo plana velikog smanjenja troškova i restrukturiranja.

 

Akcije

 

Globalni index straha.

 

 

Pad cena akcija od 10 jula.

Tesla [ TSLA ]: -21,1%, Nvidia [ NVDA ]: -20,4%, Amazon [ AMZN ]: -16,1%

Abeceda [ GOOG ]: -12,6%, Microsoft [ MSFT ]: -12,4%, Meta [ META ]: -8,7%

Apple [ AAPL ]: -5,6%

 

DOWJ – 38.997

 

 

DAX –    17.560

 

 

S&P 500 – 5.667

 

 

NASDAQ  100 – 16.366

 

 

Zlato

 

Cena zlata na – 2.393 $/ uncu.

 

 

Zlato je u sredu palo ispod 2.390 dolara za uncu, produžavajući gubitke od prethodne sesije, opterećeno obnovljenom snagom dolara i višim prinosima na obveznice. Ipak, pristrasnost metala je ostala netaknuta, vođena očekivanjima da će Federalne rezerve višestruko smanjiti stope nakon slabih ekonomskih podataka SAD.

Kreatori politike FED-a odbacili su zabrinutost da slabiji julski podaci o zapošljavanju ukazuju na recesiju, ali su upozorili da je smanjenje stope od suštinskog značaja za sprečavanje recesije. Tržišta sada određuju cene u preko 100 baznih poena ukupnog ublažavanja ove godine i predviđaju značajno smanjenje stope od 50 baznih poena u septembru. Pored toga, pojačane tenzije na Bliskom istoku nastavile su da povećavaju privlačnost zlata kao sigurnog utočišta.

 

 

 

Neminovan rast cene zalata.

Ukratko, verujem da smo na ivici promene paradigme jer zlato zamenjuje državne obveznice kao osnovno sredstvo – temelj međunarodnog finansijskog sistema. Poslednji put je međunarodni monetarni sistem doživeo promenu paradigme ove veličine 1971. godine, kada je cena zlata naglo porasla sa 35 dolara po unci na 850 dolara 1980. – povećanje od više od 2.300%, ili više od 24. puta. Očekujem da će procentualno povećanje cena zlata biti bar onoliko koliko je bila poslednja promena paradigme.

To je zato što bi nadolazeće bikovsko tržište zlata moglo biti fundamentalno drugačije od drugih cikličnih bikovih tržišta. On će zajahati talas snažnog trenda: remonetizacija zlata kao primarnog skladišta vrednosti. Ovo bi moglo dovesti do najvećeg tržišta zlata ikada. Iako je ovaj megatrend već uveliko u toku, verujem da su najveći dobici tek pred nama.

Prognoze za zlato – Graddhi iz Švedske:  Ova zlatna mapa puta iz 2019. još uvek pokazuje put.Dobio sam još jedan plavi mega proboj pre 6 meseci.Ciljna cena bikova na tržištu je 10 000 – 15 000 dolara , ali bi nakratko mogla da bude mnogo veća na kraju bikova.

Ciljna cena zlata = 10.000-15.000 dolara.

 

 

Poređenje

 

 

Srebro

 

Srebro na – 26,94 $/ uncu.

 

 

Srebro je u avgustu palo na 27 dolara za uncu, što je najniži nivo u tri meseca, pošto su rastuća zabrinutost za rast i rasprostranjena rasprodaja na finansijskim tržištima nadoknadili potražnju za polugama. Podaci prošle nedelje pokazali su da je američka ekonomija u julu otvorila mnogo manje radnih mesta nego što se očekivalo, što je podstaklo zabrinutost da bi Federalne rezerve možda već kasnile u sprečavanju ekonomskog pada. Medveđa perspektiva proizvodnje navela je tržišta da uključe industrijske metale u rasprostranjenu rasprodaju, ometajući potražnju za srebrom usred njegove upotrebe u novoj energetskoj tehnologiji u svim fabrikama. Ipak, plemeniti metali i dalje podržavaju opklade da će američka centralna banka morati agresivnije da smanji kamatne stope u narednim mesecima. U međuvremenu, Banka Engleske je prošle nedelje smanjila stopu od 25 baznih poena na 5%, dok je PBoC takođe neočekivano smanjio stope u julu.

 

Nafta

 

Cena nafte  WTI  na – 73,86– BRENT cena  na 77, 19 $/barel.

 

WTI – 73,61 $/ barel

 

 

Fjučersi na sirovu naftu VTI porasli su u sredu na oko 73,6 dolara po barelu, izbrisavši ranije gubitke i porasli drugu sesiju zaredom, potkrepljeni stalnim zabrinutostima na strani ponude. Izveštaji pokazuju da je Hamas imenovao Jahju Sinvara za svog novog lidera, što je izazvalo zabrinutost da bi to moglo da izazove Izrael i eskalira tenzije u regionalni sukob, potencijalno ugrozivši snabdevanje naftom. Takođe, najveće naftno polje u Libiji Šarara najavilo je smanjenje proizvodnje zbog protesta i bezbednosnih problema, što je dodatno povećalo zabrinutost za snabdevanje. U međuvremenu, ograničavajući dobitke, podaci API-ja su pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD porasle za 0,18 miliona barela u sedmici koja se završava 2. avgusta, što predstavlja prvo povećanje u poslednjih pet nedelja, ali ne ispunjava očekivanja tržišta o porastu od 0,85 miliona barela. Pored toga, postoje stalni strahovi od potencijalne recesije u SAD i slabe potražnje iz Kine.

 

BRENT – 77,18 $/ barel

 

 

Fjučersi na sirovu naftu Brent porasli su u sredu na oko 76,9 dolara po barelu, izbrisavši ranije gubitke i porasli drugu sesiju zaredom, potkrepljeni stalnim zabrinutostima na strani ponude. Izveštaji pokazuju da je Hamas imenovao Jahju Sinvara za svog novog lidera, što je izazvalo zabrinutost da bi to moglo da izazove Izrael i eskalira tenzije u regionalni sukob, potencijalno ugrozivši snabdevanje naftom. Takođe, najveće naftno polje u Libiji Šarara najavilo je smanjenje proizvodnje zbog protesta i bezbednosnih problema, što je dodatno povećalo zabrinutost za snabdevanje. U međuvremenu, ograničavajući dobitke, podaci API-ja su pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD porasle za 0,18 miliona barela u sedmici koja se završava 2. avgusta, što predstavlja prvo povećanje u poslednjih pet nedelja, ali ne ispunjava očekivanja tržišta o porastu od 0,85 miliona barela. Pored toga, postoje stalni strahovi od potencijalne recesije u SAD i slabe potražnje iz Kine.

 

Gas

 

Prirodni gas – 2,05 $,

 

 

Fjučersi američkog prirodnog gasa porasli su iznad 2 USD/MMBtu zbog prognoza toplijeg vremena u narednim nedeljama, što bi moglo povećati potrošnju gasa u generatorima. Iako se očekuje zahlađenje na srednjem kontinentu zbog uragana Debi, očekuje se da će širi trend toplijih temperatura širom SAD sledeće nedelje podržati cene.

 Izvozna aktivnost se takođe oporavila, ali visoki nivoi proizvodnje, oko 103 bcfd, mogu ograničiti značajna povećanja cena i dovesti do većih skladišnih injekcija. U avgustu je proizvodnja gasa u donjih 48 država iznosila u proseku 103,8 bcfd, što je povećanje sa 103,4 bcfd u julu, ali je i dalje ispod decembarskog rekorda od 105,5 bcfd.

TTF Gas – 36,51

Evropski fjučers prirodnog gasa kretao se između 36 i 37 evra po megavat-satu pošto su investitori pratili pretnje snabdevanja. Uprkos tome, snabdevanje je i dalje snažno uz očekivano povećanje izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) i norveškog gasa. Održavanje u fabrici za preradu gasa Kollsnes i polju Trol počinje 10. avgusta, ali se očekuje da će tople temperature zadržati potražnju na niskom nivou. Skladište gasa u regionu je popunjeno preko 85%. Međutim, tenzije na Bliskom istoku, posebno između Izraela i Hamasa, i potencijalno šire učešće Irana, mogli bi da poremete globalna tržišta LNG. Iako se rizik od zatvaranja Ormuskog moreuza smatra malim, situacija je i dalje nestabilna. Neizvesnost globalnog tržišta je takođe pojačana strahom od usporavanja privrede SAD.

 

Bakar

 

Cena bakra  na  – 8.928,50 $/t.

 

 

Fjučersi na bakar su u avgustu potonuli preko granice od 4 dolara po funti, najniže u poslednjih pet meseci, i prateći talas averzije prema riziku koji je izazvao oštar pritisak na prodaju širokog spektra finansijskih sredstava i roba usred sve veće zabrinutosti zbog ekonomske kontrakcije u SAD i usporavanje rasta u Kini. Strahovi doprinose nizu nedavnih podataka koji podržavaju pad potražnje za industrijskom robom. I NBS i proizvodni PMI Caikin Caikin ukazali su na kontrakciju u julu, dok je ISM PMI naglasio mekoću fabrike u SAD. Potražnja za osnovnim metalima će ostati prigušena u Kini sa najvećim potrošačima pošto se vlada ove zemlje uzdržala od ciljanja značajnih stimulacija na svom nedavnom Trećem plenumu. Pored toga, izveštaji da neke kineske topionice sprovode nove projekte kako bi ispoštovale izlazne mandate doveli su u pitanje ranije izveštaje o zajedničkom smanjenju proizvodnje kako bi se ukinule naknade za tretman, ublažavanje zabrinutosti za snabdevanje i povećavanje pritiska medveda.

 

Aluminijum

 

Cena na – 2.302 $/t.

 

 

Fjučersi na aluminijum bili su na 2.250 dolara po toni u avgustu, lebdeći blizu najniže vrednosti u poslednjih pet meseci da bi u potpunosti izbrisali ovogodišnji rast usred slabe potražnje i velike ponude. Padavine u kineskom proizvodnom čvorištu Junan poboljšale su dostupnost hidroenergije i omogućile topionicama da vrate neiskorišćene kapacitete. Događaji su izbrisali ranije zabrinutosti da će suvo vreme sprečiti proizvođače da normalno rade, podižući proizvodnju primarnog aluminijuma u ​​Kini za 6,2% godišnje u junu na 3,76 miliona tona, najviše od novembra 2014. U međuvremenu, niz ekonomskih podataka sugeriše da domaće potražnja za fabričkom robom u Kini ostala je na prigušenom nivou. Domaći proizvodni PMI NBS ukazao je na treću uzastopnu kontrakciju u julu. Pored toga, širi opseg Caikin-a neočekivano se smanjio u tom periodu, što sugeriše da se fabrike bore da pronađu strane klijente kako bi nadoknadili manju potražnju u zemlji.

 

Uranijum

 

Cena na – 81,,65 $/ funta

Cene uranijuma su pale na 81 dolar po funti u avgustu, najniže u poslednjih devet meseci, usled ublažavanja zabrinutosti zbog rizika za snabdevanje. Ministarstvo energetike SAD nastavilo je da raspisuje nisko obogaćeni uranijum za nuklearnu energiju kako bi procenio domaće kapacitete nakon vladine zabrane uvoza ruskog nuklearnog goriva. Rusija je isporučila oko polovinu američkog nuklearnog goriva, a mnoge evropske kompanije su već dobrovoljno izbacile uran iz zemlje. Procena kapaciteta je poslužila da se proceni odgovarajući iznos odricanja od zabrane uvoza, ograničavajući brige o nestašicama. U međuvremenu, najveći svetski rudar uranijuma Kazatomprom izvestio je o povećanju proizvodnje tokom prve polovine godine, što je navelo državnog giganta da poveća proizvodnju do kraja 2024. Ovo je ograničilo zabrinutost zbog smanjene ponude iz Kazahstana nakon što je zemlja najavio iznenađujući porez na vađenje minerala na proizvode od uranijuma.

 

Litijum

 

Cene litijum karbonata pale su na 80.000 CNI po toni u avgustu, najniže u poslednje tri godine, usled sve veće zabrinutosti zbog prevelike ponude. Rudari i proizvođači litijuma nastavili su da proširuju kapacitete i traže nove rezerve, a igrači na tržištu očekuju da će globalna ponuda ove godine porasti za skoro 50%. Ovo povećava trenutni višak ponude usred pada preopterećenosti baterijama zbog državnih subvencija za firme širom lanca snabdevanja.

 Pored toga, nade u konačnu ravnotežu na tržištu navele su Čile da signalizira da ima za cilj da udvostruči proizvodnju u narednoj deceniji. Dodatno pojačavajući pritisak medveda, EU je postavila barijere kineskim proizvođačima električnih vozila sa tarifama do 38% kao odgovor na damping podržan subvencijama počevši od ove nedelje. Mere su dodale sveobuhvatnim tarifama iz SAD, koje su učetvorostručile carine na kineska električna vozila na 100%, što je dovelo do pritiska na ulazne materijale za proizvođače baterija. Ovo je doprinelo padu od 15% mesečno u izvozu kineskih novih energetskih vozila u junu.

 

Pšenica

 

Cena pšenice na  221,25 evra/t.

 

 

Cene pšenice su se vratile na 5,4 dolara po bušelu, podstaknute zabrinutošću za snabdevanje jer se Francuska suočava sa najgorom žetvom meke pšenice u poslednjih 40 godina. Nemilosrdna kiša, nedovoljno sunca i niske temperature ozbiljno su uticali na prinose i kvalitet useva.

Prema analitičarima, predviđa se da će proizvodnja pšenice 2024-25. pasti na 25,2 miliona tona, 27% ispod petogodišnjeg proseka. Vremenski ekstremi širom Evrope dodatno su uticali na žitarice, sa prekomernom kišom na severozapadu i sušama na istoku.

Kao odgovor na katastrofalnu žetvu, francuski farmeri su tražili vladinu finansijsku pomoć. Poslednja slično niska žetva dogodila se 1983. godine, što je naglasilo dubok uticaj na francusku industriju žitarica.

 

Kukuruz

 

Cena  na 385,05/t

Fjučersi na kukuruz su u avgustu pali na ispod 4 dolara po bušelu, što je najniži nivo u skoro četiri godine, usled izgleda slabe tražnje i jake ponude. USDA predviđa da će globalne zalihe kukuruza za marketinšku godinu 2024/2025. porasti na 311,6 miliona tona, što je povećanje sa 309,1 miliona u prethodnoj godini, dok su procene proizvodnje podignute na 1,23 milijarde tona. Ovi podaci su doprineli opreznom raspoloženju tržišta, jer rastuća ponuda, spora izvozna prodaja i povećana konkurencija iz Brazila vrše dodatni pritisak na smanjenje cena. Pored toga, tekuća ekonomska neizvesnost kao strah od recesije u SAD i zabrinutost zbog pada prihoda farmi pojačavaju strah od prevelike ponude i naglašavaju izazove koje predstavlja slaba dinamika tražnje.

 

Drvo

 

Cena  na – 513,97 $/M3

Cene drvne građe su se u avgustu popele iznad 510 dolara za hiljadu stopa daske, dostižući maksimum u deset nedelja jer su obećavajući podaci o tržištu nekretnina i optimističniji izgledi tražnje iz centralnih banaka Severne Amerike nadmašili strahove od recesije u SAD. Oštri nego što se očekivalo oporavak građevinskih dozvola i stanovanja koji počinje u junu, podstakao je očekivanja za kratkoročnu stambenu izgradnju, pomažući da cene drvne građe ostanu otporne usred šire rasprodaje građevinskih proizvoda.

Pored toga, prosečna stopa za 30-godišnju fiksnu hipoteku u SAD pala je na najniži nivo od početka februara. U međuvremenu, Banka Kanade je smanjila svoju ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena na 4,5%, priznajući da su povišene stope na hipoteke umanjile potražnju za domaćinstvom. Međutim, razočaravajući podaci o američkom tržištu rada i proizvodna aktivnost uznemirili su investitore, što je dovelo do masovnih rasprodaja roba i ograničavanja podrške cenama drvne građe.

 

Ugalj

 

Cena uglja na – 145,50 $/t

Fjučersi na ugalj u Njukaslu skočili su na više od 145 dolara po toni, dostižući nove tromesečne maksimume, vođeni izveštajima o tražnji koja je bolja od očekivane u bliskoj budućnosti. Uprkos brzom širenju kapaciteta obnovljivih izvora energije, značajan rast potražnje za električnom energijom u velikim ekonomijama sugeriše da će globalna potrošnja uglja ostati relativno stabilna ove i sledeće godine, prema Međunarodnoj agenciji za energiju. Pored toga, nedavni podaci pokazuju da je kineski uvoz uglja preko mora porastao za 11% u odnosu na prethodnu godinu u periodu januar-jun 2024. godine, dok je ruski izvoz uglja u moru smanjen za 13% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ove brojke ukazuju na smanjenje ponude uglja na tržištu u poslednjih nekoliko meseci.

 

Dolar

 

Dolar na  – 1,0912 prema evru.

 

 

Evro se stabilizovao na 1,09 dolara nakon što je skočio na sedmomesečne maksimume od 1,096 dolara, dok trgovci nastavljaju da procenjuju monetarne i ekonomske izglede. Slabi ekonomski podaci za SAD izazvali su zabrinutost zbog velikog usporavanja ili potencijalne recesije u najvećoj svetskoj ekonomiji, što je povećalo opklade da će Fed morati agresivnije da smanji kamatne stope. Trgovci u Evropi su takođe povećali očekivanja za smanjenje kamatnih stopa ECB, sada očekujući dalje smanjenje od 90bps ove godine, sa smanjenjem od 50bps verovatno na sastanku u septembru. Što se tiče podataka, fabričke porudžbine u Nemačkoj su neočekivano porasle za 3,9% u julu, pružajući tračak nade za oporavak proizvodnog sektora koji se bori.

 

Rublja

 

Evro – rublja na 93,7132

 

 

Dolar – 85,8756 R

 

Ruska rublja se u julu kretala blizu granice od 85 za dolar, držeći aprecijacijski zamah od sredine aprila do najjačeg nivoa u jednoj godini, jer je podrška jastrebove Banke Rusije uvećala seriju kontrola kapitala Moskve koja veštački zadržava valutu. CBR je povećao referentnu stopu za 200 baznih poena na 18% na julskom sastanku kako bi ponovo započeo svoj ciklus zaoštravanja usred rastućih inflatornih pritisaka. Odluka je podigla troškove pozajmljivanja na najviši nivo od vanrednog povećanja stope na 20 odsto nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. CRB je takođe naveo da može nastaviti da povećava stope ako inflacija ne pokaže znake dovoljnog usporavanja, pošto nizak kapacitet ruske ekonomije pritiska agregatnu ponudu.

U međuvremenu, potražnja za tvrdom valutom u Rusiji je ostala veštački niska zbog produženja politike Kremlja primoravajući firme da prodaju devizne prihode. Ovo je pogoršano sankcijama koje zabranjuju trgovanje dolarima i evrima na Moskovskoj berzi.

 

Kriptovalute

 

Bitcoin na – 52.717 evra.

 

 

Eterium na – 2.312 evra.

 

 

 

Branko Dragaš

Investicioni bankar

Kategorije

Pregled Tržišta