Finansijska analiza, 27. novembar – 06. decembar, 2023

дец 08, 2023

Pregled tržišta

 

finansijska-analiza-27-novembar-06-decembar-2023

 

Svet

 

Klimatske promene – 1 % MULTIMILIJARDERA ZAGAĐUJU KAO 66% SIROMAŠNOG NARODA!!

Zar nemaju dece? Zar nemaju unuke? Zar bogate i moćne ljude nije briga za svet koji će ostaviti svojim potomcima? Ovo su pitanja koja mi postavljaju svake nedelje i na njih nije lako odgovoriti. Kako možemo objasniti način razmišljanja koji bi žrtvovao nastanjivu planetu za malo više moći ili malo više bogatstva, kada već imaju toliko toga?

Postoji mnogo načina na koje nas ekstremno bogatstvo osiromašuje. Najočiglednije je širenje novca po našem zajedničkom ekološkom prostoru. Nedavni izveštaji Oksfama, Stokholmskog instituta za životnu sredinu i Gardijana daju nam uvid u to koliki deo planete se sada prostiru veoma bogati. Najbogatijih 1% ljudi na svetu sagoreva više ugljenika od najsiromašnijih 66%, dok multimilijarderi, koji vode svoje jahte, privatne avione i više kuća, troše hiljade puta više od globalnog proseka. Mogli biste to videti kao još jedno kolonijalno otimanje zemlje: moćna elita je zauzela resurse od kojih svi zavise.

 

Ako se trenutni rast obnovljive energije nastavi, i ako zemlje preduzmu mere za smanjenje gasova staklene bašte kao što je metan, onda bi sledeća godina mogla biti godina u kojoj će emisije gasova staklene bašte konačno dostići svoj vrhunac.

Stope obnovljivih izvora energije mogle bi da padnu, kompanije za fosilna goriva će nastaviti da teže širenju, a zemlje možda neće preduzeti potrebne mere.

Od industrijske revolucije, količina ugljenika izlivenog u atmosferu je stalno rasla. U samo nekoliko navrata – finansijska kriza 2008-09, blokade koje su usledile nakon izbijanja Covid-19, i u daljim godinama depresije, ratovi i naftni šokovi – preokrenuli su uzlazni marš godišnjih rastućih emisija, a u sve te slučajeve brzo se oporavilo. U 2022. godini, emisije ugljen-dioksida porasle su na najviši nivo ikada, pa čak i ako dođe do ovog vrhunca, biće mnogo veći nego što se očekivalo.

Broj učesnika na klimatskoj konferenciji u Dubaiju popeo se na 70.000.

Komentar: Da sami učesnici veruju u klimatsku religiju koju prodaju, odmah bi zamenili ovaj događaj onlajn konferencijom.

 

SAD

 

S&P kompozitni indeks (ukupna ekonomija) i dalje u režimu rasta Prema početnim proračunima, indeks menadžera nabavke za američku privredu u celini od novembra, koji je odredio S&P, ostao je nepromenjen na 50,7 poena i samim tim podrazumeva rast. Indeks proizvodnje je pao sa 50,0 na 49,4 poena (prognoza 49,8), dok je indeks usluga porastao sa 50,6 na 50,8 poena (prognoza 50,4). Zaključak: Pozitivno odstupanje u korist SAD u odnosu na kontinentalnu Evropu, posebno Nemačku, zavisi od teme energetike, ali i, pre svega, od teme spoljnopolitičkog samoopredeljenja. Jedan može da se bavi politikom orijentisanom na interese, može li to da radi i drugi?

Podaci koji ne ohrabruju. Prodaja novih stambenih nekretnina u verziji na godišnjem nivou (na godišnjem nivou) iznosila je 679.000 (predviđeno 723.000) nakon prethodnih 719.000 (revidirano sa 759.000). Dalas Fed Manufacturing Business Index je u novembru iznosio -19,9 poena, nakon -19,2 poena ranije.

Bela kuća kaže da će 813.000 zajmoprimaca dobiti e-poštu od predsednika Džoa Bajdena o oprostu studentskog kredita.

Bajden je do sada izbrisao 127 milijardi dolara studentskog duga za više od 3,5 miliona zajmoprimaca – više nego bilo koji drugi predsednik u istoriji.

Koeficijen američkog duga 1971-2023-g.

 

 

Prema konačnom proračunu, S&P indeks menadžera nabavke (PMI) za proizvodni sektor iznosio je 49,4 poena (prognoza i preliminarna vrednost 49,4). ISM PMI za proizvodni sektor bio je na 46,7 poena u izveštajnom mesecu novembru, prognoza 47,6, prethodni mesec 46,7). Potrošnja za građevinarstvo porasla je u oktobru za 0,6% (prognoza 0,4%) nakon prethodnih 0,2% (revidirano sa 0,4%).

Recite zbogom srednjoj klasi: polovina svih američkih radnika zaradila je manje od 40.847,18 dolara prošle godine.

Ako se pitate zašto je toliko Amerikanaca u stresu zbog svojih finansija ovih dana, samo pogledajte brojke. Uprava za socijalno osiguranje je upravo objavila nacionalnu statistiku plata za 2022. godinu, a brojke koje su nam dale uopšte ne daju lepu sliku. Konkretno, svi bismo trebali biti duboko uznemireni zbog toga što je prosečna plata prošle godine donela kući samo 40.847,18 dolara. To se svodi na oko 3.400 dolara mesečno, a to je pre oporezivanja. Nepotrebno je reći da danas u Americi ne možete živeti životnim stilom srednje klase sa samo 3.400 dolara mesečno pre poreza. Dakle, u većini domaćinstava više od jedne osobe mora da radi, a u mnogim slučajevima više od jedne osobe radi na više poslova.

Sve više Amerikanaca završavaju kao beskućnici — rekordnom brzinom se uvećava siromaštvo. Visoki troškovi stanovanja i deložacije primoravaju sve više ljude da se iz domova presele na ulice, jer nemaju izbora.

 

ZVANIČNI AMERIČKI DUG IZNOSI –  33.836.693.993.860,35

 

Kina i Japan, nekada pouzdani kupci državnih obveznica, prodavali su ih kako bi podupirali svoje slabljenje valuta. Pre jedne decenije držali su više od 22% državnih obveznica SAD; danas je 7%.

Rat u Ukrajini je umanjio potražnju među istočnoevropskim kupcima, rekao je Stiv Ričiuto, glavni američki ekonomista u Mizuhou. Povećanje proizvodnje nafte u SAD  znači da će se manje petrodolara na Bliskom istoku reinvestirati kroz trezorsko tržište.

Američke banke se takođe povlače.

Američka savezna vlada je pozajmila toliko novca da je tokom prošle godine morala da potroši jednu petinu novca koji je prikupila samo na kamate na dug — koje su dostigle skoro 880 milijardi dolara.

Amerikanci su platili oko 450 milijardi dolara manje poreza na dohodak za ovu godinu, zarobivši vladu u kleštima fiskalne krize.

Zemlja se nalazi na ivici dužničke spirale koja bi mogla da se pretvori u fiskalnu krizu ili hiperinflaciju, izjavilo je nekoliko ekonomista za The Epoch Times.

Novi izveštaj kompanije Fidelity, najvećeg pružaoca 401(k) planova u zemlji, otkriva zabrinjavajući trend—Amerikanci sve više koriste svoju penzionu štednju u obliku povlačenja u teškoćama i zajmova.

Izveštaj pokazuje da je 2,3 odsto učesnika američkog penzionog plana doživelo povlačenje iz teškoća u trećem tromesečju 2023, u odnosu na 1,8 odsto u trećem kvartalu 2022.

Najvažniji razlozi za odustajanje od teškoća bili su izbegavanje oduzimanja imovine ili deložacije i pokrivanje medicinskih troškova.

Pored teškog povlačenja, došlo je i do povećanja broja Amerikanaca koji uzimaju kredite sa svojih štednih računa za penziju, pri čemu je ovaj udeo porastao sa 2,4%.

U oktobru je 18,5 milijardi dolara uloženo u izgradnju proizvodnih pogona u SAD (246 milijardi dolara na godišnjem nivou), što je za 73% više nego pre godinu dana, za 136% u odnosu na pre dve godine i za 166% u odnosu na oktobar 2019. Nemilosrdni tempo povećanje iz meseca u mesec je ono što je neverovatno – sa 12,5 milijardi dolara potrošeno u januaru na 18,5 milijardi dolara u oktobru.

 

 

Za kalendarsku 2023. godinu, potrošnja na izgradnju fabrike će verovatno biti blizu 200 milijardi dolara. Za prvih 10 meseci, sve veći mesečni iznosi su već dostigli 159 milijardi dolara. Ako su novembar i decembar jednaki samo u oktobru, potrošnja će dostići 196 milijardi dolara do kraja godine.

 

 

Kolosalnom studentskom dugu u Sjedinjenim Državama, koji je sada dostigao 1.800 milijardi dolara. Prestankom mera podrške nakon pandemije, 43 miliona Amerikanaca doživelo je ozbiljno smanjenje budžeta zbog nastavka mesečne isplate studentskog zajma.

 

FED

 

Niksonove predsedničke laži 15. avgust 1971. godine:

„Privremena suspenzija konvertibilnosti dolara u zlato“

 „Ekonomska snaga kao osnova snage valute“

 „Vaš dolar će i sutra vredeti isto!“

 

 

ŠTA JE ISTINA?

A ovo su Niksonove (koje se nazivaju „Tricky Dick“) laži:

  • Suspenzija konvertibilnosti dolara u zlato iz 1971. je i dalje na snazi 52 godine kasnije.
  • Dok je dolar izgubio skoro 99% od 1971. godine, „ekonomska snaga“ takođe naglo opada – istina je zamagljena upotrebom fiat valute kao osnovne mere.
  • A sada za poslednju laž: „Vaš dolar će i sutra vredeti isto.“. Tačno Dik, skoro si pogodio cilj! Dolar danas vredi samo 1% od onoga što je vredeo kada se zlatni prozor zatvorio.

Savezni komitet za otvoreno tržište, koji je odgovoran za politiku kamatnih stopa, ostavio je kamatne stope nepromenjene na poslednja dva sastanka. Centralni bankari su zadržali ključnu kamatnu stopu u rasponu od 5,25% do 5,50% i istovremeno držali otvorenu opciju budućeg povećanja. Očekuje se da više neće biti povećanja kamatnih stopa na fjučers tržištima. Činjenica da se inflacija cena smanjila, prema zvaničnim izvorima, govori u prilog pristupa čekanju i gledanju. Stopa inflacije je pala na 3,2% u oktobru nakon 3,7% u septembru. Centralna banka cilja na vrednost od 2%.

Međutim, podaci se falsifikuju o visini inflacije, jer se primenjuje nova metodologija obračuna inflacije, kada bi se primenila metodologija iz 1980. godine inflacija bi bila dvocifrena.

 

CBDC

 

Centralne banke Italije i Južne Koreje saglasne su o saradnji CBDC-a.

Parlamentarni odbor Ujedinjenog Kraljevstva u Donjem domu zatražio je od Banke Engleske i Trezora da sprovedu dalji konsultativni rad kako bi se utvrdile prednosti pokretanja digitalne funte.

Nedavne javne konsultacije o inicijativi kanadske centralne banke za digitalnu valutu (CBDC) otkrile su opšte negativno raspoloženje Kanađana, potvrđujući zabrinutost Banke Kanade oko njenog usvajanja širom zemlje.

Inovacioni centar Banke za međunarodna poravnanja (BIS) predstavio je završni izveštaj o inicijativi svoje privatne centralne banke za digitalnu valutu (CBDC), Project Tourbillon. Prototipovi izgrađeni u okviruprojekta mogli bi omogućiti anonimnost plaćanja za CBDC transakcije.

 

Banke

 

Krediti počinju da kasne zastrašujućom brzinom, videli smo beskrajne „bankarske propuste“ poslednjih meseci, desetine hiljada bankarskih radnika su već otpuštene, a američke banke sede na stotinama milijardi dolara nerealizovanih gubitaka. Nažalost, mnogo više haosa je na putu. Kako male i srednje banke propadaju, veliki momci će ih progutati. Naravno, i veliki momci se bore da prežive. U stvari, objavljeno je da će JPMorgan Chase zatvoriti ukupno 159 lokalnih filijala do kraja ove kalendarske godine.

Bank of America je druga najveća banka u Sjedinjenim Državama, a ove godine je finansijski gigant najavio da će zatvoriti do 138 lokacija. Do sada je ove godine zatvoreno 95 ekspozitura, a do kraja godine će biti zatvoreno još 15 ekspozitura. Planirano je da se preostale lokacije zatvore 2024. godine, što znači da će se nastaviti trend, uobičajen među skoro svim velikim bankama zatvaranja lokalnih ekspozitura.

„Nerealizovani gubici“ po hartijama od vrednosti – uglavnom trezorskim hartijama od vrednosti i MBS-u sa državnom garancijom – u komercijalnim bankama osiguranim od strane FDIC-a na kraju Q3 su skočili za 126 milijardi dolara (ili za 22%) u odnosu na prethodni kvartal, na 684 milijarde dolara, prema FDIC-u kvartalno objavljivanje bankarskih podataka u sredu.

JPMorgan Chase je pomno pratio sa 18 podnesaka — tri u Ohaju, po dva u Konektikatu i Južnoj Karolini i po jedan u 11 država, uključujući Njujork, Ilinois, Floridu i Masačusets.

Građanska banka je na trećem mestu sa osam podnesaka o zatvaranju filijala — šest u Njujorku i po jednom u Masačusetsu i Delaveru. Američka banka sa sedištem u Mineapolisu podnela je zahtev za sedam zatvaranja – tri u Tenesiju i po jedno u Misuriju, Viskonsinu, Ohaju i Ilinoisu.

Bank of America je podnela pet podnesaka — dve u Njujorku i po jednu u Teksasu, Masačusetsu i Kaliforniji.

Citibank je podnela zahtev za zatvaranje dve filijale, a Sterling, Bremer, First National Bank of Hughes Springs, Windsor FS&LA i Aroostook County FS&LA podneli su po jednu prijavu.

Sveukupno, banke su podnele zahtev za zatvaranje 64 filijale.

Agencija Moody’s Investors Service smanjila je izglede za rejting sa stabilnih Bank of America Corp., JPMorgan Chase & Co. i Wells Fargo & Co., ali su akcije u utorak ojačale nakon podataka o ukroćenoj inflaciji.

Akumulirani nerealizovani gubici od 684 milijarde dolara nisu bili rekordni, ali su i dalje bili 6 milijardi dolara manji od rekorda u trećem kvartalu 2022, jer je FDIC preuzeo tri regionalne banke ranije ove godine i prodao njihovu imovinu, uključujući njihove hartije od vrednosti, za nešto blizu na tržišnu vrednost, i time pojeli te gubitke na papiru.

 

 

Ukupna gomila hartija od vrednosti koje drže sve komercijalne banke pala je na 5.300 milijardi dolara na kraju K3, što je za skoro 1.000 milijardi dolara manje u odnosu na vrhunac u Q1 2022, kada je Fed počeo da povećava stope. Uključuju hartije od vrednosti koje se vrednuju po tržišnoj ceni i hartije od vrednosti po nabavnoj ceni.

 

EU

 

Prema konačnom obračunu, indeks menadžera nabavke u proizvodnji u evrozoni (PMI) bio je 44,2 poena (prognoza i preliminarna vrednost 43,8). Nemačka: Prema konačnom obračunu, indeks menadžera nabavke (PMI) za proizvodni sektor iznosio je 42,6 poena (prognoza i preliminarna vrednost 42,3).

PMI konačno.

 

 

ECB

 

Kristin Lagard je rekla da ECB još ne može da slavi pobedu u borbi protiv inflacije. Moramo da nastavimo da pažljivo pratimo različite sile koje utiču na inflaciju i da se fokusiramo na mandat stabilnosti cena. Buduće odluke u Upravnom savetu ECB bi obezbedile da ključne kamatne stope ostanu na dovoljno restriktivnom nivou onoliko dugo koliko je potrebno.

ECB bi postupila na način koji zavisi od podataka. ECB bi pratila izglede za inflaciju, dinamiku inflacije i koliko su mere monetarne politike uticale na ekonomiju. Lagardova očekuje da će inflatorni pritisak suštinski nastaviti da slabi. Očekuje se da će inflacija blago porasti u narednih nekoliko meseci zbog efekata privremene baze.

 

Rusija

 

Prema poslednjim podacima Banke Rusije (koji su se pojavili na njenom sajtu sredinom novembra), vrednost ruskog izvoza za 10 meseci ove godine iznosila je 353,5 milijardi dolara u poređenju sa 492,2 milijarde dolara u istom periodu prošle godine (smanjenje od 28%). Ali obim uvoza za period januar-oktobar 2023. iznosio je 249,5 milijardi dolara u poređenju sa 220,5 milijardi dolara za isti period prošle godine (povećanje od 13%).

Kao rezultat toga, pozitivni trgovinski bilans pao je sa rekordnih 205,2 milijarde dolara na 53,6 milijardi dolara, skoro četiri puta. Evo razloga za ronilačku putanju kursa rublje, koji je prošle godine u pojedinim trenucima porastao na vrednost od 51 rublju za dolar, a ove godine nekoliko puta padao ispod linije od 100 rubalja.

Ako je u prvih deset meseci prošle godine neto odliv kapitala iz Rusije iznosio 205,2 milijarde dolara, onda je za isti period ove godine iznosio samo 53,6 milijardi dolara.

Smanjenje za 3,8 puta! Čini se da je ovo pozitivan trend za rusku rublju. Međutim, ovaj trend u velikoj meri nije posledica mera državne regulacije prekograničnih tokova kapitala, već činjenice da ima manje deviznih resursa za izvoz.

Neto odliv kapitala je u velikoj meri posledica činjenice da strani investitori povlače svoja sredstva iz ruske privrede.

Ukupna aktiva stranih investitora (direktne, portfolio i druge investicije) početkom ove godine iznosila je 832,5 milijardi dolara, ali je sredinom godine iznosila 735,2 milijarde dolara,/ smanjen za skoro sto milijardi dolara.

Povlačenje kapitala skoro 100 milijardi dolara u stranoj valuti. Tačnije bi bilo reći da ova imovina nije otišla, već je oslobođena iz zemlje.

Indeks menadžera nabavke za proizvodni sektor ostao je nepromenjen na 53,8 poena od novembra. Ovo signalizira solidan rast.

 

Kina

 

Caikin PMI za sektor usluga iznosio je 51,5 poena u novembru nakon prethodnih 50,4 poena. Sledeća tabela pokazuje da privatni provajder PMIs Caikin ima bolju procenu situacije koju implicira kao državni provajder NBS (Nacionalni biro za statistiku).

 

 

Indija

 

Rast deviznih rezervi Devizne rezerve su porasle sa 590,32 milijardi USD na 595,40 milijardi USD u novembru.

 

BRIKS

 

Prema podacima Centralne banke Brazila strani investitori su povukli u septembru 477 miliona dolara iz investicionih fondova u Brazilu, to je drugi mesec za redom odliva kapitala, jer je u avgustu otišlo iz zemlje 2,3 milijarde dolara.

 

UAE

 

UAE ZVANIČNO PRESTAJU DA KORISTE DOLAR ZA TRGOVINU NAFTOM.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) prešli su sa korišćenja američkog dolara na lokalne valute u svojoj trgovini naftom.

Ovaj potez je u skladu sa širim naporima za dedolarizaciju ekonomske alijanse BRIKS-a, kojoj su se UAE nedavno pridružili.

Odluka UAE mogla bi značajno da utiče na dominaciju američkog dolara na globalnom tržištu nafte.

 

Afrika

 

Etiopija obezbeđuje 1,5 milijardi dolara privremenog otpisa duga.

Afričke zemlje moraju da prestanu da jeftino prodaju prava na zemljište ako žele da izvuku više vrednosti sa „ucrnjenog i obezvređenog“ globalnog tržišta ugljeničnih kredita, navodi se u novom izveštaju Afričke finansijske korporacije (AFC).

Afrika je dom nekih od najvažnijih prirodnih skladišta ugljenika na planeti – uključujući šume, travnjake, tresetišta i mangrove – dajući kontinentu potencijalni ogroman izvor vrednosti na globalnom tržištu karbonskih kredita. Ipak, prema sadašnjem sistemu, previše zemalja prodaje svoju vrednu imovinu za slabe prinose, kaže AFC.

 

Nemačka

 

Indeks poslovne klime IFO porastao je sa 86,9 na 87,3 poena u novembru. Promašena je prognoza od 87,5 poena. Uprkos povećanju, nivo indeksa je i dalje loš u istorijskom kontekstu (vidi grafikon). Indeks situacije IFO je porastao sa 89,2 na 89,4 poena (prognoza 89,5), dok je indeks očekivanja porastao sa 84,8 (revidiran sa 84,7) porastao na 85,2 poena (prognoza 85.7).

 

 

Broj velikih stečajeva (prodaja veća od 50 miliona evra) raste Prema studiji kreditnog osiguravača Allianz Trade, u prvih devet meseci bilo je 45 slučajeva, posebno u sektoru maloprodaje, mašinstva i bolnica (26 posle devet meseci 2022, 26 posle devet u 2021). Meseci 17, 2020 posle devet meseci 44). Do sada je 2020. imala negativan rekord sa 58 bankrota.

Savezna vlada koju čine SPD, Zeleni i FDP dogovorila je 27. novembra 2023. da udvostruči dozvolu za posedovanje kanabisa sa 25 na 50 grama i udvostruči zaštitne zone oko škola i omladinskih objekata, u kojima je zabranjena potrošnja, prepoloviti sa 200 na 100 metara (izvor: FAZ).

Uprkos trenutnim problemima sa neustavnim budžetima i urušavanjem broja anketa, savezna vlada radi svoj posao.

 

 

Broj bankrota u Nemačkoj drastično raste. Konkretno, došlo je do povećanja velikih nelikvidnosti (+50% u odnosu na prethodnu godinu) i kod srednjih preduzeća u Nemačkoj (za kompanije sa 51 – 250 zaposlenih +76%). Aktuelni izveštaj informacione kompanije Creditreform otkriva razmere problema. Bankrota je bilo 23,5% više nego prethodne godine.

Ukupan broj je 18.100 (prethodne godine 14.660). Ono što upada u oči je otvorena kritika političkog „kolebajućeg kursa”. Pozadina talasa nelikvidnosti su takođe recesija i visoki troškovi. Originalan zvuk: Sve više kompanija bi propalo pod stalnim teretom visokih cena energije i promene kamatnih stopa.

Od oktobra, trgovinski bilans je pokazao suficit od 17,8 milijardi evra (predviđeno 17,1 milijardu evra) nakon prethodnih 16,7 milijardi evra (revidirano sa 16,5 milijardi evra). Izvoz je opao za 0,2% na mesečnom nivou (prognoza +1,1%), sa -2,5% (revidirano sa -2,4%), dok je uvoz pao za 1,2% (prognoza +0,8%) nakon prethodnog -1,9% (revidirano sa -1,7%) %). Smanjenje izvoza i uvoza implicira smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti.

 

Velika Britanija

 

Premijer Sunak je najavio 29,5 milijardi funti (34 milijarde evra) stranih ulaganja u UK na sastanku sa svetskim liderima uoči Investicionog samita u londonskoj palati Hampton Kort. Australijski fondovi IFM Investors i Avare Super planiraju da ulože 10 milijardi funti i 5 milijardi funti u projekte koji se kreću od infrastrukture do energetske tranzicije do pristupačnog stanovanja.

Španska elektroprivredna kompanija Iberdrola želi da proširi svoje investicione planove u Velikoj Britaniji za sedam milijardi GBP, uključujući i električne mreže. Američka kompanija Majkrosoft navodno planira da uloži 2,5 milijardi funti u infrastrukturu veštačke inteligencije.

Indeks narudžbi se značajno oporavlja. Indeks maloprodaje koji je utvrdio CBI zabeležio je nivo od -11 u izveštajnom mesecu novembru, nakon -36 poena ranije. To je najveća vrednost indeksa od juna 2023.

Britanija će imati drugi najslabiji rast u G7

Banka Engleske neće sniziti kamatne stope do 2025. godine, ostavljajući UK sa drugim najgorim ekonomskim rastom u G7, iza samo Nemačke, u naredne dve godine, prema novim prognozama. Neprekidna inflacija koja bi trebala dostići zvanični cilj Velike Britanije od 2 odsto do 2025. primoraće centralnu banku da zadrži monetarnu politiku.

Prema konačnom obračunu, indeks menadžera nabavke (PMI) za proizvodni sektor iznosio je 47,2 poena (prognoza i preliminarna vrednost 46,7 poena).

 

Francuska

 

Industrijska proizvodnja je pala za 0,3% na mesečnom nivou u oktobru (prognoza +0,2%) nakon prethodnog -0,6% (revidirano sa -0,5%).

Blago povećanje broja nezaposlenih Francuska: Broj nezaposlenih (klasa A) u desezoniranoj verziji u oktobru je iznosio 2.821.400 nakon prethodnog broja 2.812.200. Čini se da smo dostigli dno po broju nezaposlenih.

 

 

Švajcarska

 

BDP je porastao za 0,3% na kvartalnom nivou od trećeg kvartala 2023. (prognoza 0,1%). Ostvaren je porast od 0,3% u odnosu na prethodnu godinu.

Od novembra meseca, potrošačke cene su zabeležile pad od 0,2% na mesečnom nivou (prognoza -0,1%) nakon prethodnog +0,1%. Na godišnjem nivou došlo je do povećanja od 1,4% u odnosu na prethodnih 1,7%. To je bio najniži porast od oktobra 2021.

Švajcarski franak 1971. dolar je koštao 4,30 švajcarskih franaka. Danas, 52 godine kasnije, jedan dolar košta 0,88 švajcarskih franaka! To znači da je od 1971. dolar izgubio 80% vrednosti u odnosu na švajcarski franak.

 

 

Italija

 

Zdravstveni sistem danas stupa u štrajk protiv manevra vlade Meloni. Već od ponoći i dvadeset i četiri sata, od prve do poslednje smene, zaustavljaju se lekari i medicinske sestre, rukovodioci i specijalisti, veterinari i stomatolozi, javne i pridružene ustanove. U opasnosti je milion i po usluga: laboratorijske pretrage, hirurške intervencije (30 hiljada), posete specijalistima (180 hiljada), rendgenski pregledi (50 hiljada).

 

Turska

 

Potrošačke cijene u Turskoj porasle su za 61,98% na godišnjem nivou (prognoza 63,0%, prethodni mjesec 61,36%).

 

Argentina

 

Stopa siromaštva u Argentini porasla je na 44,7%, kaže UCA opservatorija

Najnovija studija UCA-ine opservatorije socijalnog duga kaže da bi bez socijalnih programa siromaštvo pogodilo 49% stanovništva; Ekstremno siromaštvo je poraslo za 9,6 odsto.

Brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva neće prisustvovati nedeljnoj inauguraciji novoizabranog predsednika Havijera Mileija, uprkos pokušajima libertarijanskog lidera da se zbliži poslednjih nedelja.

Rekordno štampanje novca: Alberto Fernandez napušta vladu sa 9,439 milijardi novčanica u opticaju.

Novac koji se kreće po „ulici“ porastao je 80 odsto u poslednje četiri godine. U proseku, trenutno je u opticaju 2.050 novčanica po stanovniku, od kojih nijedna ne vredi više od 2 USD.

 

Ukrajina

 

Prema Ministarstvu finansija SAD, Ukrajina je od februara prošle godine do jula 2023. godine (najnoviji dostupni podaci objavljeni u septembru) povećala ulaganja u trezore za 7,6 milijardi dolara. Ukupno – 21,4 milijarde, 18,2 – u dugoročnim obveznicama, ostatak – u kratkoročnim.

Bajdenova administracija i Kongres poslali su više od 75 milijardi dolara Kijevu u istom periodu, uključujući 44,2 milijarde dolara za oružje, saopštio je Stejt department.

Američki institut za spoljnopolitička istraživanja pojašnjava: ovome se mora dodati još 38 milijardi. Kongres je 2022. odobrio četiri runde finansiranja, a ukupne obaveze za Ukrajinu dostigle su 113 milijardi.

Evropska unija je na Kijev potrošila 85 milijardi evra, od čega je 27 bila vojna pomoć. Ovo je izrazio Josep Borrell.

Međutim, budžetski deficit — skoro 40 milijardi dolara — ne može se zatvoriti. Moramo sve više da se zadužujemo. Ukrajinski državni dug sada, prema zvaničnim podacima, iznosi 136,35 milijardi dolara.

„U stvari, ovo su uslovi dogovora. Velika je verovatnoća da će značajan deo pomoći završiti na američkom finansijskom tržištu. Sasvim je moguće da je ovo leglo za dalje vojne operacije u slučaju novog zatvaranja ili kada je finansiranje Ukrajine potpuno zaustavljeno“, kaže Anton Svirjakin, poreski stručnjak, korporativno upravljanje i zaštita lične imovine.

Odnosno, ovaj novac ne napušta američku ekonomiju.

Politički procesi vezani za Ukrajinu prolaze kroz demokrate, a oni predstavljaju bankare koji štite sopstvene ekonomske interese, objašnjava Oleg Dolgicki, specijalista za državnu i opštinsku administraciju.

Što se tiče žalosnog stanja ukrajinskih finansija, ništa se nije promenilo. Plaćanja od izdavaoca državnih obveznica, američkog Trezora, verovatno neće smanjiti deficit, a još manje napuniti vojni budžet. Ove hartije od vrednosti imaju visoku likvidnost, ali nizak prinos.

 

Japan

 

Prerađivačka industrija jača prema Tankan indeksu.

 

 

Veštačka intelegencija

 

Velika Britanija je objavila prve globalne smernice na svetu za obezbeđenje sistema veštačke inteligencije od sajber napada. Nove smernice imaju za cilj da obezbede bezbedno i bezbedno razvijanje AI tehnologije.

Smernice su razvili Britanski nacionalni centar za sajber bezbednost (NCSC) i američka Agencija za sajber bezbednost i infrastrukturnu bezbednost (CISA). Oni su već dobili podršku od 17 drugih zemalja, uključujući sve članice G7.

AI ubrzava rešavanje problema u složenim scenarijima.

Novi pristup zasnovan na podacima mogao bi da dovede do boljih rešenja za komplikovane probleme optimizacije kao što su globalno rutiranje paketa ili rad na električnoj mreži.

 

Električni automobili

 

Amerikanci vole svoje automobile. Tako dugo, izgleda, jer ne rade na baterije. Prema anketi koju je u julu objavio istraživački centar Pev, manje od dve petine Amerikanaca bi razmotrilo kupovinu električnog vozila (EV). Uprkos stalnom širenju mreža za punjenje i sve više modela električnih vozila koje možete izabrati, to je nešto manji udeo nego godinu dana ranije.

Te reči su potkrepljene relativnom neradom. U trećem kvartalu 2023. vozila na baterije činila su 8% ukupne prodaje automobila. Do sada je ove godine manje od milion EV (ne računajući hibride) prodato u Americi, nešto više od polovine u Evropi koja je manje luda za automobilima (pogledajte grafikon). Kineski vozači su kupili skoro četiri puta više. Između jula i septembra General Motors (GM) je na svom domaćem tržištu prebacio 20.000 vozila, u poređenju sa više od 600.000 vozila na fosilna goriva. Izvan Kalifornije, Floride i Teksasa, koji zajedno čine više od polovine američkih registracija električnih vozila, električni automobili uglavnom ostaju kuriozitet.

 

Kompanije

 

Nemački „Folksvagen“ je najavio talas ukidanja radnih mesta, jer se bori sa istim visokim troškovima i niskom produktivnošću, koji opterećuju ekonomiju zemlje. Proizvođač automobila pravi spiskove za otkaz hiljadama zaposlenih kao deo programa za smanjenje rashoda za 10 milijardi evra u naredne tri godine.

Automobilski gigant se bori sa manjom potražnjom za svojim električnim vozilima, koja imaju veću početnu cenu od modela sa sagorevanjem. Menadžeri su u ponedeljak radnicima saopštili planove za smanjenje broja radnih mesta. „Blumberg“ piše da bi kompanija mogla da smanji broj radnika kroz prevremeno penzionisanje, jer ima relativno veliki broj starijih zaposlenih koji bi uskoro trebalo da odu u penziju.

 

Prognoze stručnjaka

 

DR PROPAST UPOZORAVA – Nurijel Rubini upozorava na trilione gubitaka za investitore!!

Tekst, koji je Nurijel Rubini nazvao „Naše doba mega pretnji“, bavi se ekonomskim, monetarnim i finansijskim pretnjama koje „opasno deluju sa raznim drugim društvenim, političkim, geopolitičkim, ekološkim, zdravstvenim i tehnološkim razvojem“. U tom kontekstu, ekonomista ne daje dobru ocenu aktuelnoj političkoj eliti.

Prema njegovom mišljenju, pretnje dolaze sa raznih strana. Konkretno, Rubini navodi tekuću deglobalizaciju, koja dovodi do toga da sve više zemalja prelazi sa slobodne trgovine na sigurnu trgovinu i sa ekonomske integracije na razdvajanje i smanjenje rizika. Rubini kao teret navodi i veće troškove rada, uzrokovane sve većim starenjem u Evropi, Japanu i Kini, što istovremeno sprečava radnike iz siromašnih zemalja da dođu u bogatije. Ovome se dodaju i klimatske promene, koje već pogoršavaju energetsku i prehrambenu nesigurnost i istovremeno uzrokuju porast troškova energije i hrane. Osim toga, tržišni ekonomista upozorava da nismo ni približno adekvatno pripremljeni za buduće pandemije.

Pored toga, Rubini je takođe identifikovao rizike koji su trenutno potcenjeni, uključujući sajber ratove podržane veštačkom inteligencijom i povezane dezinformacije. Postoji i „zakuhana reakcija“ na povećanje nejednakosti u bogatstvu, što će, po njegovom mišljenju, verovatno dovesti do porasta populističkih političara.

Budućnost Nurijela Rubinija takođe nije previše optimistična za investitore na finansijskom tržištu; ekonomista posebno ukazuje na značajne rizike za tržišta akcija i obveznica. On je identifikovao eru stagflacije kao pretnju, period u kome ekonomija slabi, ali je inflacija visoka. On veruje da će stagflacija postati glavni faktor na tržištu, što će se odraziti kao dugoročni trend i na korporativnim akcijama i na obveznicama. „Ovo krvoproliće će se verovatno nastaviti“, upozorava Rubini, misleći na pad koji je već bio očigledan u ovim oblastima od 2022. godine, kada je „mehur svega“ pukao.

Za investitore to znači da se moraju pripremiti za moguće gubitke, koji će, po njegovom mišljenju, verovatno biti ogromni: „Globalno, gubici za vlasnike obveznica i investitore u akcije mogli bi da porastu na desetine triliona dolara u narednoj deceniji“, dalje on upozorio.

Za ovo su uglavnom odgovorni inflacija i njene posledice: Na osnovu prosečne stope inflacije od 5 odsto umesto trenutne ciljne inflacije, koju su Federalne rezerve SAD postavile na dva odsto, prinosi na dugoročne obveznice bi morali da budu blizu 7,5 odsto da bi se postigao pravi Rubini u svom članku izračunava da se može postići prinos od 2,5 odsto. Ali to bi značilo da bi se cene obveznica srušile za 30 odsto i da bi akcije bile na „ozbiljnom medvedom tržištu“.

Ova tendencija bi bila pojačana visokim nivoom duga među privatnim i državnim zajmoprimcima. Ovo bi stvorilo scenario „zamke duga“ za centralne banke kao što su Federalne rezerve SAD. Napori da se inflacija smanji kroz više kamatne stope rizikuju recesiju među visoko zaduženim zajmoprimcima, što vlade žele da izbegnu, dodao je Rubini.

Nije prvi put da je Nuriel Rubini opravdao svoje ime „Dr. Doom“. Ekonomski stručnjak je već nekoliko puta u prošlosti upozoravao na posledice kombinacije dužničke krize i inflacije. U tom kontekstu, on je savetovao investitore da prilagode svoj portfolio, posebno ako poseduju mešavinu akcija i obveznica. On je naveo kratkoročne državne obveznice, obveznice vezane za inflaciju, zlato i druge plemenite metale i nekretnine otporne na štetu po životnu sredinu kao primere alternativne imovine koja bi mogla da posluži kao zaštita od raznih mega-pretnji koje je identifikovao.

Milijarder hedž fondova Rej Dalio takođe je upozorio na ogroman nacionalni dug 2023. godine, posebno u SAD, koji bi – zajedno sa geopolitičkim faktorima – mogao da se razvije u pravu dužničku krizu. Sa svoje strane, on savetuje investitore da imaju raznolik portfolio akcija i ulaganja u zlato.

Za menadžera hedž fonda Marka Špicnagela, problem američkog duga je takođe veliki problem. „Nema sumnje da živimo u dobu poluge, dobu kredita, i to će imati svoje posledice“, nedavno je upozorio poslovni magazin Fortune. Međutim, on ne smatra diverzifikaciju, koju naziva „divorzifikacijom“, optimalnom strategijom ulaganja. Tržišni stručnjak takođe odbacuje navodno sigurne investicije poput zlata.

 

Akcije

 

Nedelja u kojoj su indeksi akcija rasli.

 

DOWJ – 36.124

 

 

DAX –    16.639

 

 

S&P 500 – 4.567

 

 

NASDAQ  100 – 14.229

 

 

Zlato

 

Cena zlata na – 2.030 $ / uncu.

 

 

Cene zlata su u sredu porasle na iznad 2030 dolara za uncu, prateći mekši dolar dok su trgovci nastavili da se klade na kraj kampanje pooštravanja velikih centralnih banaka i pokušavali da procene vreme pada kamatnih stopa. Zlato je dostiglo rekordnu vrednost od 2070 dolara početkom meseca usred sve većih opklada da će Fed početi sa monetarnim ublažavanjem sledeće godine. Potvrđujući ovo gledište, tržište rada u SAD pokazalo je znake hlađenja, sa padom otvaranja radnih mesta i nižim od očekivanog broja zaposlenih u privatnom sektoru. Investitori sada čekaju ključne poslove u SAD u petak da bi dobili dalje naznake o planovima Fed-a. U Evropi, članica odbora ECB Izabel Šnabel rekla je da centralna banka može da skine dalje povećanje kamatnih stopa s obzirom na „izvanredan“ pad inflacije, a kreatori politike ne bi trebalo da vode da stope ostanu stabilne do sredine 2024.

Cena zlata je vođena tržišnim očekivanjima da su američke Federalne rezerve dostigle kraj ciklusa povećanja kamatnih stopa, a tržište već agresivno snižava stope za sledeću godinu. U stvari, stope inflacije padaju zbog tekuće deflacije ili smanjenja ponude novca i kredita. QT programi centralnih banaka trenutno se nastavljaju nesmanjeno, dok se kreditiranje komercijalnih banaka smanjuje.

Saveti čuvenog bankarskog stručnjaka iz Švajcarske Egona fon Grujera.

Kratkoročni razvoj događaja je irelevantan. U narednim godinama biće reči o finansijskom opstanku. Nažalost, većina investitora će se vratiti kupovini konvencionalne imovine (poput akcija) čim se učini da tržišta imaju povlačenje; Na kraju, oni će izgubiti većinu profita koji su ostvarili tokom proteklih decenija. Pošto zlato funkcioniše kao osiguranje od pokvarenog finansijskog sistema, ono se takođe mora sticati i držati kao vlasništvo izvan krhkog bankarskog sistema, za koji je malo verovatno da će preživeti u svom sadašnjem obliku. Postoji niz uslova koji su neophodni za vlasništvo nad zlatom (SINE KUA NON).

  • Zlato se mora držati u fizičkom obliku. Bez sredstava ili ETF-ova i bez zlata koje drže banke.
  • Investitori moraju imati direktan pristup sopstvenim zlatnim polugama/zlatnim novčićima.
  • Suprotne strane moraju biti isključene tamo gde je to izvodljivo.
  • Zlato mora biti uskladišteno u beskompromisno bezbednim trezorima van bankarskog sistema.
  • Zlato ne treba skladištiti u velikim gradovima/metropolama.
  • Zlato mora biti osigurano.
  • Kod kuće treba čuvati samo zlato koje možete sebi priuštiti da izgubite.
  • Zlato bi trebalo da bude uskladišteno van nečije zemlje prebivališta i u jurisdikciji koja je pogodna za zlato.
  • Zlato se mora čuvati u zemlji sa dugom tradicijom demokratije, političke stabilnosti i mira. Finansijski, društveno, politički i geopolitički, krećemo se ka jednom od najnesigurnijih vremena u istoriji. Zaštita imovine u obliku zlata i nešto srebra napraviće razliku između finansijskog opstanka ili propasti.

 

 

Skok cena zlata nakon početka rata u Palestini.

 

 

Zapanjujuću divergenciju između cena zlata u Šangaju i Londonu, što je jasan pokazatelj za ogromna potražnja za fizičkim zlatom na kopnu.

 

 

Srebro

 

Srebro raste, ali i dalje cena je niska na – 24,22 $ / uncu.

 

 

Cene srebra su pale na oko 24 dolara za uncu nakon što su 1. decembra dostigle maksimum od više od 6 meseci, pošto su tržišta uravnotežila najnovije podatke iz SAD sa mešovitim ekonomskim pokazateljima Kine. Prema istraživanju JOLT-a, broj radnih mesta u SAD je u oktobru smanjen za više nego što se očekivalo, dodajući znake zahlađenja tržišta rada i podržavajući opklade da bi Fed mogao da počne da smanjuje kamatnu stopu do prve polovine 2023. Istovremeno, ISM Services PMI je bio na vrhu prognoze. Investitori će sada skrenuti pažnju na mesečni izveštaj o ključnim radnim mestima u SAD u petak za više naznaka putanje stope. U međuvremenu, u Kini je ekonomski oporavak i dalje bio na krhkim osnovama, a Mudi je revidirao izglede zemlje sa „stabilnih“ na „negativne“.

 

Nafta

 

Cena nafte WTI pala na – 71,08 – BRENT cena pala na 79,93 $ / barel.

 

 

Fjučersi na naftu WTI pali su u sredu ispod 72 dolara po barelu, što je najniži nivo od 6. jula jer je rastući izvoz sirove nafte iz SAD izazvao zabrinutost zbog povećanja globalne ponude i pošto su trgovci i dalje sumnjali u uticaj rezova OPEC-a na tržište. Podaci su pokazali da se američki izvoz sirove nafte približava rekordnim 6 miliona barela dnevno, a tokovi u Evropu i Aziju pokazuju stabilan porast. Prošle nedelje, članice OPEC+, uključujući Saudijsku Arabiju, UAE i Kuvajt, najavile su dodatna smanjenja za 2,2 miliona barela dnevno, ali više od 1,3 miliona barela dnevno je produženje dobrovoljnog smanjenja od strane Saudijske Arabije i Rusije. U međuvremenu, zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak rekao je da je OPEC+ spreman da produbi smanjenje proizvodnje nafte u prvom kvartalu 2024. kako bi eliminisao „spekulacije i volatilnost“ ako postojeće akcije za smanjenje proizvodnje ne budu dovoljne.

Novembarski sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte i njenih partnera (OPEC+) trebalo je da bude stabilna stvar. Umesto toga, samit je prvo pomeren sa 26., a zatim premešten na internet, što je otkrilo sukob između velikih proizvođača kartela i njegovih mališana. Nakon što su na svom prethodnom sastanku u junu pristali na smanjenje kvota za proizvodnju, zapadnoafričke članice OPEC+ su bile nezadovoljne kada su saznale da Rusija i Saudijska Arabija, de fakto lideri bloka, žele dalje da smanje proizvodnju. Jedan ministar nafte, Diamantino Azevedo iz Angole, planirao je da u potpunosti bojkotuje lični sastanak.

30. novembra OPEC+ će se konačno održati onlajn. Izveštava se da članice pripremaju skromna dodatna smanjenja do 2024. To bi predstavljalo proširenje strategije koja je na snazi od prošlog oktobra, prema kojoj pokušavaju da se odupru pritisku na smanjenje cena ograničavanjem ponude. Saudijska Arabija i Rusija prednjače, sa smanjenjem od 1 milion barela dnevno (b/d) i 300.000 barela dnevno; ostatak opec + zajedno doprinosi još 3,7 mb/d u rezovima. Ipak, cena sirove marke Brent pala je za skoro petinu od uvođenja strategije – trenutno iznosi 82 dolara po barelu – i pala je u poslednjih pet nedelja.

BRENT – 76,063 $ / barel

 

 

Fjučersi na naftu Brent pali su u sredu na ispod 77 dolara po barelu, što je najniži nivo u poslednjih pet meseci, jer je rastući izvoz nafte iz SAD izazvao zabrinutost zbog povećanja globalne ponude i pošto su trgovci i dalje sumnjali u uticaj smanjenja OPEC-a na tržište. Podaci su pokazali da se američki izvoz sirove nafte približava rekordnim 6 miliona barela dnevno, a tokovi u Evropu i Aziju pokazuju stabilan porast. Prošle nedelje, članice OPEC+, uključujući Saudijsku Arabiju, UAE i Kuvajt, najavile su dodatna smanjenja za 2,2 miliona barela dnevno, ali više od 1,3 miliona barela dnevno je produženje dobrovoljnog smanjenja od strane Saudijske Arabije i Rusije. U međuvremenu, zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak rekao je da je OPEC+ spreman da produbi smanjenje proizvodnje nafte u prvom kvartalu 2024. kako bi eliminisao „spekulacije i volatilnost“ ako postojeće akcije za smanjenje proizvodnje ne budu dovoljne.

 

Gas

 

Prirodni gas – 2,74 $

 

 

Fjučers cena prirodnog gasa u SAD trgovao se po ceni od 2,7 dolara/MMBtu, najnižem u poslednja tri meseca, pošto je ponuda nadmašila potražnju. Nedavne prognoze predviđaju hladnije vreme, povećavajući potrebu za grejanjem i podržavajući cene gasa. Pored toga, obim prirodnog gasa koji se šalje u američke izvozne objekte za tečni prirodni gas (LNG) dostigao je rekordne nivoe. Međutim, SAD takođe proizvode skoro rekordnu količinu prirodnog gasa u zemlji. Ovaj višak proizvodnje omogućava komunalnim preduzećima da izgrade rezerve gasa kako bi zadovoljili veću potražnju za grejanjem. Analitičari procenjuju da su od 1. decembra američke zalihe gasa bile za oko 7,2 odsto veće od očekivanih nivoa za ovo doba godine.

TTF u Evropi na -39,03 euro

Cene prirodnog gasa u Evropi pale su na ispod 40 evra po megavat-satu, najniže u poslednja dva meseca, zbog stalno niske tražnje, što je omogućilo regionu da održava zdrave rezerve gasa. Uprkos hladnoći, povlačenja iz skladišta su minimalna u poređenju sa prethodnim godinama. Od subote, skladište gasa u EU iznosilo je 94,4%, nešto manje nego 97,7% pre nedelju dana. Rezerve Nemačke bile su na 95,2% (manje sa 99,2%), Francuske na 94,6% (manje sa 98,7%) i Italije na 93,5% (manje sa 96,2%). Pored toga, očekuje se da će temperature porasti do kraja nedelje, što će smanjiti potražnju za grejanjem. Takođe, izazovni ekonomski izgledi sugerišu ograničen potencijal za značajno povećanje industrijske potrošnje u bliskoj budućnosti.

Kineska nacionalna naftna korporacija je 23. novembra zatražila količine gasa duž rute Snaga Sibira-1, što je još jednom premašilo Gaspromove ugovorne obaveze. A ovo bi mogao biti odličan razlog za slavlje u Rusiji, jer je našla suštinski ekvivalentnu zamenu za evropsko tržište gasa, kaže se u materijalu (prevod sajta ABN24).

Pored toga, u toku su pregovori o snabdevanju do 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje preko gasovoda Snaga Sibira-2. Ali u ovom slučaju ugovor još nije zaključen, a gasovod tek treba da se izgradi.

Prema rečima autora materijala, Evropska unija je prilično zbunjena onim što se dešava. Pošto, s jedne strane, odbijaju ruski gas, s druge, Rusija je za njega našla kupce.

„Povratkom straha od podele sveta na dva bloka i fragmentacije trgovinskih odnosa, sve bliža blizina Kine i Rusije – glavnih neprijatelja Sjedinjenih Država i Zapada – je alarmantna i izaziva interesovanje.

Gasprom i CNPC potpisali su ugovor o godišnjoj isporuci 38 milijardi kubnih metara ruskog gasovodnog gasa u Kinu istočnom rutom (Snaga Sibira-1) na 30 godina. Gasovod Snaga Sibira-1 pušten je u rad u decembru 2019. godine.

Ove godine je planirano da se isporuči 22 milijarde kubnih metara gasa. Projektni kapacitet gasovoda treba da dostigne do 2025. godine.

Gasprom i CNPC takođe imaju konačne sporazume o dalekoistočnoj ruti („Snaga Sibira-3“). Ugovorom na 25 godina predviđeno je snabdevanje od deset milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje. Ova ruta bi trebalo da počne sa radom najkasnije 2027. godine.

 

Bakar

 

Cena bakra porasla na – 8.334,50 $ / t.

 

 

Fjučersi na bakar trgovali su se oko 3,8 dolara po funti dok trgovci procenjuju izglede za veću potražnju u Kini najvećeg potrošača i zabrinutost za snabdevanje. Caikin Manufacturing PMI za Kinu neočekivano je porastao u novembru, povećavajući nadu da će se proizvodni sektor u zemlji konačno oporaviti. Takođe, kineska centralna banka je produžila svoj višemesečni trend postavljanja dnevnih smernica, što se smatra pokušajem stabilizacije juana nakon što je Moody’s snizio izglede Kine. Istovremeno, izgledi da će Fed završiti povećanjem kamatnih stopa nude povoljan signal za ponovno oživljavanje globalne tražnje. Što se tiče ponude, Panama planira da zatvori operaciju First Kuantum Minerals Ltd. Cobre, nakon što je nacionalni sud presudio da je zakon kojim se odobrava novi višedecenijski operativni ugovor za rudnik neustavan. Ovaj potez bi trebalo da smanji ponudu bakra i ugrozi globalni višak koji je projektovan za 2024. godinu, pošto kompanija proizvodi oko 1,5% svetske ponude.

 

Aluminijum

 

Cena pala na – 2.166,5 $ / t.

 

 

Fjučersi na aluminijum su se držali iznad 2.220 dolara po toni, održavajući zamah od oporavka sa dvomesečnog minimuma od 2.176 dolara koji je dotaknut 23. oktobra, pošto su se zabrinutosti u pogledu ponude poklopile sa rastućim opkladama na veću potražnju. Najveći proizvođač Kina zaustavio je širenje proizvodnih kapaciteta preko trenutne granice od 45 miliona tona, jer Peking pokušava da spreči prekomernu ponudu metala i veću potrošnju energije iz stare, neefikasne infrastrukture. Istovremeno, zabrana Indonezije na izvoz boksita, glavne komercijalne rude aluminijuma, takođe je ograničila nivoe proizvodnje. U međuvremenu, potražnja za resursima u najvećem svetskom potrošaču aluminijuma bila je podržana kineskim obećanjem od 1 bilion CNI u dodatnom zaduživanju za ciljanje proizvodnje i infrastrukture u zemlji. Pored toga, pojavili su se izveštaji u kojima se navodi da PBoC takođe može da ubrizga 1 trilion CNI dodatne likvidnosti u druge banke politike kako bi podstakla građevinske aktivnosti.

 

Uranijum

 

Cena uranijuma je porasla za preko 400 odsto u poslednjih osam godina, a sa 57 različitih nuklearnih reaktora u izgradnji širom sveta, budućnost izgleda svetla.

 

 

Litijum

 

Cene litijuma, iako su daleko od svojih maksimuma iz 2022. godine, već su osetile pozitivan uticaj „tražnje za elektrifikacijom“ i očekuje se da će nastaviti da raste do kraja decenije.

 

 

Pšenica

 

Cena pšenice na 220,50 evra.

 

 

Fjučersi na pšenicu u SAD skočili su preko 6 dolara po bušelu, što je najviše u poslednja tri meseca, zbog izvoza većeg od očekivanog. USDA je potvrdila prodaju 440.000 metričkih tona američke meke crvene ozime pšenice Kini, što je najveća takva kupovina od 2020. godine, jer Kina ima za cilj da smanji uvoz iz crnomorskog regiona. Ipak, rekordna proizvodnja zabeležena u poslednje dve godine u Rusiji je zadržala globalne cene pšenice na niskim.

Međutim, situacija bi se mogla promeniti jer indikacije ukazuju na smanjenje proizvodnje drugih velikih proizvođača Australije, Kanade, Argentine i Ukrajine. U Kanadi žetve pšenice premašuju ranija očekivanja, ali vlada i dalje predviđa drugi najmanji rod za šest godina.

Takođe, prognoza proizvodnje ozime pšenice u Australiji je neznatno porasla, ali se očekuje da će suvo vreme rezultirati 37% manjom žetvom nego prethodne godine. Konačno, ukrajinski izvoz žitarica pao je na 13,4 miliona metričkih tona od jula.

 

Kukuruz

 

Cena pala na 472,5 / t.

Fjučersi na kukuruz u Čikagu porasli su iznad 4,7 dolara po bušelu, neznatno se povukavši u odnosu na skoro trogodišnje najniže vrednosti 29. novembra, podržane porastom nedeljnih isporuka u periodu do 30. novembra. Prema poslednjem izveštaju, prodaja kukuruza u SAD dostigla je 1,927 miliona tona, što je maksimum u 10 sezona, i najbrži tempo za novembar u rasponu od 5 godina. Ovo dolazi na pozadini mekšeg dolara i sezonskog povlačenja snabdevanja iz Brazila, primarnog konkurenta zemlje. Pored toga, odsustvo useva u trećem najvećem proizvođaču, Argentini, do marta drži donji prag cena. Međutim, izgledi na tržištu su i dalje loši zbog velike žetve u SAD 2023. i očekivanog oporavka argentinske žetve 2024. Pažnja je sada usmerena na predstojeći izveštaj VASDE-a u petak.

 

Drvo

 

Cena porasla na 522,5 $ / m3.

Cene drvne građe zadržale su se oko 525 dolara za hiljadu stopa u decembru nakon što su 24. novembra dotakle najviši nivo od 4 meseca, dok su investitori nastavili da odmeravaju potražnju u odnosu na smanjenu ponudu. Industrija je do sada zabeležila pad ponude za 2-3% u 2023. zbog smanjene proizvodnje u Severnoj Americi.

Faktori kao što su smanjenje proizvodnje pilane, niži godišnji dozvoljeni rez u Britanskoj Kolumbiji i povećani troškovi proizvodnje doveli su do ograničenja ponude. U međuvremenu, ova roba je ostala podržana očekivanjima veće potražnje za stambenim zgradama u SAD 2024. godine, pošto je izgledalo da je Fed okončao svoju kampanju pooštravanja i da je stambeno tržište u zemlji poraslo za 1,9% na mesečnom nivou na 1,375 miliona u oktobru 2023. tržišna očekivanja od 1,35 miliona i signalizira postepeno oživljavanje u sektoru. S druge strane, pritisak na smanjenje je izvršen odlukom ITC-a da sačuva naredbe o antidampinškim i kompenzacionim carinama na kanadsku građu od mekog drveta.

 

Ugalj

 

Cena uglja porasla na – 134,15 $ / t.

Fjučersi na ugalj u Njukaslu porasli su na više od 130 dolara po toni, što je najviše u poslednjih mesec dana, pošto će potražnja iz Kine rasti kako temperature padaju. Očekuje se da će kineski uvoz termalnog uglja za novembar dostići približno 29,21 milion metričkih tona, premašivši oktobarskih 24,62 miliona i zaostati samo za majskim 30,21 milion, prema podacima koje su prikupili analitičari robe u Kpleru. Od ukupnog broja, očekuje se da će Australija Kini isporučiti 7,22 miliona metričkih tona, što je značajno povećanje u odnosu na oktobarskih 4,23 miliona, što je najveći mesečni ukupan iznos od kada je Peking ukinuo neformalnu zabranu uvoza iz Australije ranije ove godine.

 

Dolar

 

Dolar porastao na – 1,0798 prema evru.

 

 

Evro je produžio pad ispod nivoa od 1,08 dolara, dostigavši najniži nivo od sredine novembra, podstaknut golubljim primedbama konzervativke ECB Izabel Šnabel, koje su pojačale uverenje da bi centralna banka bloka mogla početi da smanjuje kamatne stope brže nego što se ranije očekivalo. Šnabelovi komentari Rojtersu ukazuju na to da su dalji rast kamata „prilično malo verovatan“ nakon što je najnoviji izveštaj o indeksu potrošačkih cena otkrio pad stope inflacije u evrozoni na 2,4% u novembru, što predstavlja najnižu cifru u poslednje dve godine i pada ispod tržišnog konsenzusa od 2,7 %. Pored toga, bazna stopa je takođe smanjena na 3,6%, što je ispod očekivanja postavljenih na 3,9%. U drugim ekonomskim vestima, najnovije istraživanje PMI pokazalo je da se privatni sektor bloka smanjio manje nego što se prvobitno mislilo u novembru.

Sledeći grafikon Blumberga pokazuje koliko se dolar i evro koriste u međunarodnoj trgovini.

 

 

Rublja

 

Kurs dolara će se do kraja 2023. kretati u rasponu od 89-93 rublje, smatra Sergej Lisakov, šef odeljenja za analitiku u Platformi.

Banka Rusije se sprema da lansira digitalnu rublju. Koje su prednosti i mane ove monetarne reforme? Šta će ovo dati Rusima? Investitor i ekonomista Vladimir Grigorijev odgovorio je na ova pitanja čitaocima Pravda.Ru

Testiranje digitalne rublje sa stvarnim klijentima počelo je 15. avgusta 2023. U suštini, ovo je elektronski novac, koji je treća vrsta valute. Imaju vrednost jednaku gotovinskim ili bezgotovinskim sredstvima. Digitalnu valutu izdaje Centralna banka, koja će uvek moći da prati na šta se troši, jer svaka takva rublja ima svoj broj.

Među prednostima digitalne rublje:

Minimiziranje troškova obavljanja transakcija sa novcem. Biće uvedene jedinstvene tarife.

Jednostavan pristup za svakog klijenta banke svom digitalnom novčaniku.

Sigurnost u upotrebi, sigurnost i maksimalna sigurnost. Pošto je svakoj digitalnoj rublji dodeljen svoj broj, jedinstveni kod, u slučaju krađe ovih sredstava, prevaranta će biti lako pratiti.

Mogućnost kupovine bez korišćenja interneta na oflajn način. To jest, digitalna rublja će postati relevantna valuta za područja sa nerazvijenom infrastrukturom.

Pružanje najkvalitetnije usluge kupcima.

Digitalna rublja će pomoći da se izbegne korupcija. Na primer, prilikom finansiranja popravke puteva, deo novca neće biti moguće sakriti u džepu tako što ćete u predračunu napisati potpuno drugačije, naduvane cene. Regulatorni organi će odmah primetiti račun sa jedinstvenom šifrom. Ne morate ništa da dokazujete. Pored toga, svrha upotrebe može se navesti u digitalnoj rublji. Stoga ga neće biti moguće potrošiti ni na šta drugo.

Digitalna rublja je pogodna za korišćenje kao valuta za plaćanje državne podrške. Na primer, materinski kapital ima određeni iznos i izdaje se porodici za određene svrhe. Neće se moći potrošiti ni na koje druge potrebe. I takva državna kontrola će biti efikasnija.

Prema Centralnoj banci, neće biti provizije za prenos digitalnih rubalja između različitih banaka. A prilikom plaćanja provizija neće biti više nego preko SBP-a. Pored toga, kada koriste digitalne rublje, građani će takođe moći da računaju na popuste, povrat novca i druge pozitivne nijanse.

Nedostaci i rizici ove inovacije uključuju:

Sajber prevara. Uporedo sa pojavom nove vrste novca, mogu se pojaviti ažurirane metode prevare. Na primer, ne zaboravite na mogućnost hakovanja vašeg ličnog naloga.

Dodatna državna potrošnja za prilagođavanje nove monetarne reforme. Nova oprema može biti potrebna u bankarskoj i poslovnoj industriji.

Nedostatak razumevanja kako sistem funkcioniše za građane. Ako se digitalna rublja može koristiti van mreže, onda morate da razumete koji je telefon pogodan za ovo: da li se može koristiti samo pametni telefon ili taster? Da li će biti potrebe za instaliranjem bilo koje aplikacije?

Mala potražnja u odnosu na stanovništvo. Biće potrebno mnogo vremena da građani mogu da veruju digitalnoj rublji. Stanovništvo i dalje koristi gotovinu, verujući u njenu pouzdanost. Malo je verovatno da bi u dubokom selu iko bio zainteresovan da digitalnim novcem plaća uzgojeno povrće, voće i stoku.

Digitalna rublja ima brojne razlike od bezgotovinskog oblika plaćanja. U ovoj situaciji, novac se ne čuva na bankovnom računu. Nalaze se u posebnom novčaniku.

 

 

Rublja prema evru nastavila da pada na 100,408.

Dolar ojačao na – 92,6820 rublje.

Ruska rublja je u decembru depresirala za 0,90 za dolar, suočena sa pritiskom kraja povoljnog poreskog perioda i pada cena ključnog izvora prihoda u zemlji, nafte. Ipak, valuta je ostala daleko od trocifrene brojke dodirnute u oktobru zahvaljujući povećanom prilivu deviza i očekivanjima daljeg monetarnog pooštravanja od strane centralne banke. Predsednik Putin je izdao dekret kojim se uvodi obavezna prodaja deviznih prihoda za 43 izvozno orijentisane firme, uz nametanje popusta na pokušaje zapadnih kompanija da prodaju svoju imovinu nakon što napuste poslovanje u Rusiji. Porast deviznog priliva usled mera uvećan je snažnim prihodima na tržištima roba, pošto je ruska flota u senci uspešno omogućila kompanijama da odbiju embargo EU i G7 na naftu na izvoz sirove nafte na moru. Što se tiče monetarne politike, povišena inflacija i rast BDP-a veći od očekivanog doveli su tržišta do cena u još jednom povećanju stope u decembru.

 

Kriptovalute

 

Bitcoin značajno porastao na – 40.959 evra.

 

 

Ethereum značajno porastao na  – 2.087 evra.

 

 

 

Branko Dragaš

Investicioni bankar

Kategorije

Pregled Tržišta