Finansijska analiza – Januar 2021.

јан 31, 2022

Pregled tržišta

 

financial-analysis-2021

 

Svet

 

Hoće li biti rata NATO sa Rusijom i Kinom?

Jastrebovima iz Pentagona retorika je sve oštrija.

Pripremili su 8.500 vojnika za podršku Ukrajini, traže od ostalih članica NATO da se priprema za vojnu pomoć Ukrajini.

Povlače svoje službenike iz Ukrajine i šire paniku o sigurnoj ruskoj invaziji.

 

Istovremno, dva najveća nosača prebacuju u južnokinesko more i dodatno zatežu odnose sa kinom.

Može li Pentagon da vodi dva rata?

 

SAD

 

Cene kuća porasle u 2021. godini za 18,8%, benzin 49,6%, gas 24,1%, električna energije 10,4% i hrana 27,2%.

Rekordna inflacija u decembru – 7,04%.

 

 

FED

 

Šef FED-a najavljuje da će od marta 2022. godine da počne podizanje kamatnih stopa i očekuje se da će kamatne stope na kraju ove godine centrane banke da dostignu 1,25%.

Tako želi FED da se obračuna sa inflacijom.

Smatram da podizanje kamatnih stopa neće da zaustavi rast inflacije i da će samo doći do još većeg rasta zaduživanja, pada privrednih aktivnosti i velike nelikvidnosti na finansijskim tržištima.

 

Guverner FED-a Džerom Pauel ima godišnju platu 203.500 dolara i poseduje imovinu od 55 miliona dolara.

Kako on upravlja svojom imovinom? Skoro 60% ulaže u akcije američkih kompanija na berzama. Preko 20% njegove imovine je u opštinskim obveznicama.

Interesantno je da guverner ne ulaže u državne obveznice u koje najviše ulaže FED.

Zaključite sami zašto je to tako.

 

FED je ubacio od početka pandemije legalno više od 5.000 milijardi dolara.

 

Koliko je ubačeno nelegalno?

 

Inflacija 2021. godine je 6,8%, kada bi je merili metodologijom iz 1980. bila bi 15%.

FED je izgubio bitku sa inflacjom. Ako bi hteo da zauzda inflaciju, morao bi referentnu kamatnu stopu da podigne na 7%, što bi dovelo do potpunog sloma države, kompanija i građana.

 

FED je sabio sebe u ćošak i manevarski prostor mu je zatvoren.

 

Da li će da dođe do rasta kamatnih stopa?

 

Sadašnji zvanični dug od 30.000 milijardi dolara se servisira uz godišnje troškove od 500 milijardi dolara, ako dođe do rasta nominalnih kamatnih stopa sa 1,5% na 3,0%, onda će trebati za servisiranje 1.000 milijardi dolara godišnje.

 

EU

Komisija EU dala saglasnost FB, Twitter-u i WhatsApp-u da mogu da prate, cenzurišu i ocenjuju komunikacije svojih korisnika.

Primenjuju kineski model totalnog nadzora građana.

 

ECB

Zvanična inflacija u zoni evra je 5,0%.

ECB zatvara oči i dalje govori o inflaciji od 2%.

Smatraju da je sve privremeno i da će se inflacija sama umiriti.

 

Mađarska

Inflacija rekordna – 7,4%.

Centralna banka podigla kamatnu stopu na – 2,9%.

 

Rusija

Republika Tatarstan predložila Centralnoj banci Rusije da bude eksperimentalni projekat za uvođenje kriptovalute.

Evroazijska banka planira da uloži u ekonomiju Kazahstana 4 milijarde dolara kredita do 2026. godine

Rast BDP u 2021. – 4,5%

Gasovod iz Ruske Federacije za Mongoliju i Kinu počinje sa radom 2027. godine.

 

Kina

Centralna banka smanjila kamatnu stopu na 2,85%, jer su rezultati u četvrtom kvartalu 2021. godine bili značajno lošiji.

Kreditni podsticaji:

 

Nemačka

Negativne kamatne stope predstavljaju veliki problem za nemačku ekonomiju.

 

 

Depoziti osiguravajućih društava, investicionih kompanija i javnih preduzeća i institucija u nemačkim privatnim bankama (Dojče banka, Komercbanka, itd.) više neće biti pokriveni fondom od 2023. godine. Pojedini depoziti gradova i opština su već nekoliko godina isključeni iz ove zaštite. Od 2023. godine to bi trebalo da važi i za depozite preduzeća sa rokom trajanja dužim od 12 meseci.

 

Za depozite privatnih štediša, zaštita će u početku biti ograničena na 5 miliona evra od 2023. godine, a 50 miliona evra će se zatim odnositi na depozite preduzeća sa rokom do 12 meseci. U 2025. ovi limiti će se spustiti na 3 ili 30 miliona evra, a od 2030. na samo 1 ili 10 miliona evra.

 

Ubuduće će u okvir zaštite fonda obezbeđenja spadati samo oni depoziti koji se drže na računima u Nemačkoj. Za sada se ništa neće promeniti za privatne klijente privatnih banaka sa depozitima manjim od milion evra.

 

Inflacija u decembru zvanično – 5,3%, najveća od 1992. godine.

 

Akcije

 

Berze akcija u panici zbog velikih padova.

DOWJ – 34.537

DAX – 15.454

S&P – 4.408

NASDAQ – 13.539

 

Najava rasta kamatnih stopa od strane FED-a dovela je do pada berzi.

 

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Robert Šiler upozorava da su berze naduvana i da mogu da padnu 50%.

 

U 2021. godini 1.000 novih kompanija je izašlo na Berzu i prikupili su rekordnih 315 milijardi dolara od investitora. Više od polovine kompanija su one koje su tokeni u potrazi za neproverenim kompanijama, odnosno, investitori ne znaju šta kupuju, ali, ipak, kupuju.

Neverovatno, ali istinito.

 

Samo u trećem kvartalu 2021. godine američke kompanije su otkupile 250 milijardi sopstvenih akcija.

Spajanjem i akvizicijom kompanija napravljen je promet 5.000 milijardi dolara u 2021. godini.

S&P je porastao 26,9% što je dvostruko više nego prosek rasta u za ovih deset godina.

 

Zlato

 

Zlato u rastu na – 1847 $.

 

Razlog niske cene zlata je uticaj špekulanata, trgovaca fjučersima, koji su dobili priliku da imaju veliku finansijsku polugu za trgovanje. Recimo, ako hoće da trguju sa 100 unci, što odgovara 180.000 $ za cenu od 1.800 $/ unca, blo im je dovoljno da imaju na računu 6.500 $.

To znači, da je poluga za trgovanje 27,7 puta veća. Nikada tolika poluga nije bila. U 1970. godini ona je iznosila 2,0 puta.

Tako se stvara prostor za velike špekulacije i obaranje cene zlata, dok su veliki i ozbiljni investitori nezainteresovani da učestvuju u takvim špekulacijama.

Najava FED-a da će od marta da poveća kamatne stope može da dovede do rasta cene zlata, jer istorija rasta cene zlata se uvek događala u vremenima kada su kamatne stope rasle.

Pošto se udvostručila količina štampanog novca iz FED-a, na samom početku tog štampanja cena zlata je bila 1.337$, onda se očekuje da cena zlata skoči, kako bi pratila rast novčane mase, vrlo brzo na – 2.980 $.

 

Pogledajmo nelogičnosti u kretanju cene zlata, inflacije i kamatnih stopa na državne obveznice:

  • Avgust 2020. – Očekivanje inflacije od 1,65%. Prinos na 10-godišnje državne obveznice 0,55%. Implicitna realna kamatna stopa od 1,10%. Cena zlata od 2.080 dolara.
  • Januar 2022. – Inflatorno očekivanje od 2,95%. Prinos na 10-godišnje državne obveznice 1,60%. Implicitna realna kamatna stopa od 1,35%. Cena zlata od 1.800 dolara.

Kretanje zlata u odnosu na fiat valute:

 

 

Uporedne brojke o potcenjenosti cene zlata.

 

 

Srebro

Potcenjena cena u blagom rastu na 23,89 $ / uncu.

Prognoza je da će srebro da raste u rasponu od 29-34 $ / unci.

 

 

Nafta

U porastu na 88,87 $ / barel.

Velike su oscilacije u ceni nafte.

Visoka neizvesnost na finansijskom tržištu diže cenu nafte.

Ukrajinska kriza vrši veliki pritisak na podizanje cene.

Ako dođe do rata, Rusija će prestati da isporučuje naftu i cena će da ode na 100$ / barel.

Goldman Sachs prognozira cenu nafte u 2023 – 105 $ / barel.

 

Dolar

U blagom rastu na 1.1275

Pad vrednosti dolara u periodu 2000-2021.

 

 

Rublja

U velikom padu prema evru – 89,1355

U velikom padu prema dolaru – 79,0255

 

 

Kriptovalute

Nastavlja se drastičan pad kriptovaluta.

Očekuje se dalji pada, bitcoin na 30.000 $.

Bitcoin danas na – 37.790 $.

Ethereum u padu – 2.550 $

 

MMF pozvao Salvador da napusti bitcoin kao zakonito sredstvo plaćanja.

 

 

Branko Dragaš

Investicioni bankar

Kategorije

Pregled Tržišta